Category Archives: Kreativni centar

naslovi izdavačke kuće Kreativni centar

Čudesno putovanje

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za domaći roman godine za decu

radnja

Na jednom vojvođanskom salašu živeo je mladi Putić, koji je jednog dana rešio da upozna Svet, pa je uzeo sandale i šešir i krenuo na dugo putovanje. Dok je učio ribarski zanat kod Alasa, sreo je prelepu Šumsku Stazu, zaljubio se u nju i obećao je da će joj doneti jednu zvezdu kad je bude ulovio. Gonjen čežnjom za Šumskom Stazom i želeći da ispuni dato obećanje, Putić odlazi od Alasa i upoznaje Jesenji Most, Strašila i Tetku, medvede iz rudnika zvezda, kamile Nevenku i Đurđicu i druge zanimljive junake i saputnike. Kad ponovo sretne Šumsku Stazu, pokloni joj obećanu zvezdu i zajedno s njom zasnuje Dragi Dom na obalama dalekog mora. Na kraju romana Putića opet zasvrbe tabani, sada već prilično ostareli, i on ponovo krene na put kako bi još jednom video rodni salaš, na kome se u međuvremenu štošta promenilo.

komentar

Čudesno putovanje nas vodi kroz avanture neobičnog glavnog junaka kojeg pokreću neke sasvim obične stvari: radoznalost, zaljubljenost i držanje obećanja. Iskusnom apatinskom piscu Zlatku Vasiću ovo je prvi roman za decu, što se uopšte ne oseti zahvaljujući izvežbanom pripovedačkom osećaju koji je stekao sa svojim sinom Strahinjom, kome je i posvećena ova knjiga.

Vasićev roman slavi hrabrost i istraživački duh koji su nagnali Putića da napusti sigurnost svog rodnog doma među muškatlama. Kroz susrete s novim prijateljima i upoznavanje novih predela, Putić stiče nova znanja i veštine, sve dok ne otkrije kakav dom želi da stvori za sebe i svoju ljubav. Autor posebno naglašava potrebu da se prijatelji ne sputavaju kad požele negde dalje: u redu je da ih pustiš gde ih srce vuče, kao što je u redu i da ih posle primiš nazad ili sretneš opet negde na svom sopstvenom putu.

Ovaj nežan i veseo roman za mlađe osnovce vrlo pitko i lepršavo opisuje krivudav i uzbudljiv životni put koji čeka svakog od nas, i koji uključuje osamostaljivanje, učenje, ljubavi i prijateljstva, intimna i profesionalna traganja, sve do smirenja na kraju. Kao oličenje otvorenosti i dobronamernosti, Putić je dragocen, inspirativan i zabavan književni drug na ovom putovanju. Pripovedajući nam dugo putešestvije Putića, autor voli i ume da se zabavlja i kikoće uz prpošne jezičke igre. Njegov roman je, poput svojevrsnog šarenog mjuzikla za decu, prošaran tekstovima pesama koje pevaju razni likovi, i kroz koje Vasić demonstrira i svoj talenat za dečjeg pesnika.

muški lik: Rečni car Alas, koji je Putiću prvi pružio utočište posle odlaska od kuće, preneo mu svoje ribarsko znanje i pustio ga dalje kad je došlo vreme.
ženski lik: Zanesena Šumska Staza, arhetip romantične ljubavi koja pokreće stvari.
epizodni lik: Namrgođeni ali osećajni Put od Cigala, sa Putićevog rodnog salaša, koji skrivećki čita njegova pisma iz daljina.
odnos: Strašilo i vrana Tetka, nežno prijateljstvo dvoje različitih, za koje ne znaš baš tačno šta ih to vezuje, ali osećaš da je duboko.
scena: Kad je Putić češkao leđa starom Jesenjem Mostu.

emocije: 7
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

on je ovo napisao: Zlatko Vasić (1973)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Zlatko Vasić
naslov: ČUDESNO PUTOVANJE
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0449-5
format: 21 cm
broj strana: 137
povez: meki
pismo: ćirilica
naslovna strana: Dušan Pavlić
ilustracije: Marina Veselinović
najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra i sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Sve je u redu

dobitnik godišnjeg priznanja Knjigoskopa za 2017. za:
– najbolji maloletni muški lik
– najbolju originalnu naslovnu stranu

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za:
– najbolji roman za mlade
– najboljeg negativca

radnja

U ovom kolažno-mozaičkom romanu bez klasičnog linearnog toka upoznajemo se s povezanim i isprepletenim sudbinama nekoliko sadašnjih tinejdžera i njima bliskih odraslih, pa čak i s jednim kučetom koje takođe povezuje sve te likove i sudbine.

komentar

Najnoviji roman Jasminke Petrović Sve je u redu možemo opisati kao zbirku međusobno povezanih kratkih priča, čije čitanje nas održava u stanju permanentne uzbuđenosti zbog stalnih iznenađenja i mnoštva dirljivih otkrića o likovima. Čak i u zemljama sa znatno jačom tradicijom omladinskog romana nisu baš česti ovakvi eksperimenti sa strukturom, u koje se autorka ovde upustila vrlo hrabro, sasvim prirodno, sve vreme intrigantno i u konačnici umetnički trijumfalno.

Ispovesti njenih junaka nekad su date u formi pisama, nekad kao SMS poruke, pesme, unutrašnji monolozi i druge vrste iskaza, i kroz njih se susrećemo s ličnim dramama visokog intenziteta. Ovde kao čitaoci bivamo ubačeni u vrtlog nesređenih porodičnih odnosa, lične tragedije za koje likovi sami sebe okrivljuju, seksualno zlostavljanje maloletnika, teške bolesti, nesnalaženje u drugoj zemlji, okrutno vršnjačko zlostavljanje, nacionalnu i versku netrpeljivost, maloletničku trudnoću, izbeglištvo i razne druge vrste nedaća koje mogu da zadese mlade u formativnim godinama.

Svi delovi u kojima pratimo misli i unutrašnji svet tinejdžera zvuče vrlo autentično i potresno, oslikavajući višedimenzionalne likove koji imaju i svoje duboke ponore i zvezdane uzlete. Iskreno humanističko interesovanje i fascinacija Jasminke Petrović adolescentima toliko su snažni da je ona likove tinejdžera ovde prikazala na momente čak plastičnije i ubedljivije od nekih odraslih likova, koji su ponekad poslužili više kao spoljni naratori koji povezuju niti priče. Ali naravno, u celoj ovoj dramskoj tapiseriji nije lako ni odraslima, koji se neretko ne snalaze baš najbolje kao roditelji, a ni kao bračni partneri; imamo ovde boksera koji plače, sveštenika koji ne reaguje uvek tolerantno, majku koja ujutro prvo gleda kakvo je vreme kod sina u Vašingtonu, pa tek onda kroz sopstveni prozor…

Svi likovi u ovom romanu ključaju od neke svoje unutrašnje muke, baš kao u ilustraciji Boba Živkovića na naslovnoj strani, ali veličina Jasminke Petrović kao autorke je u tome što sve te muke, pa i rđave postupke svojih junaka svih generacija, ona slavi kao sastavni deo života i individualne potrage za ljubavlju i slobodom, gde su greške obavezni deo procesa. Na početku romana nalazi se autorkina posveta “vama koji tragate za slobodom”, a ta potraga ima mnogo raznih oblika i neočekivanih otkrovenja, i može da deluje inspirišuće i oslobađajuće i na druge ljude iz okruženja, takođe okovane svojim sopstvenim neslobodama. I pritom, kao što kaže mama Đorđa iz romana, ne moramo svi ni da umemo da letimo, evo pingvin ne leti ali je pretvorio krila u peraja pa pliva bolje i od riba.

Toliko autorske topline, čovekoljublja, razumevanja i ljubavi prema svojim likovima zaista se retko sreće. Sve je u redu predstavlja uzbudljivu i sasvim nepatetičnu himnu traganja za ličnom slobodom i razvojem, kao i odu svakodnevnom herojstvu i stoicizmu u nošenju sa životnim nedaćama.

video intervju Knjigoskopa s autorkom o knjizi Sve je u redu

muški lik: Mladi bogoslov i maloletni roditelj Vukan, autor naslovnog slogana romana.
ženski lik: Petnaestogodišnja Sanja koja se bori protiv raka i planira osnivanje benda.
epizodni lik: Brat Sirijca Otmana, koji je prebegao iz Damaska do Norveške na biciklu preko Rusije i polarnog kruga.
odnos: Neočekivano razumevanje između budiste Đorđa i pravoslavca Vukana, pronađeno na gomili đubreta iza kontejnera.
scena: Doček Nove godine u staračkom domu, s navijačkim transparentom DRGI PENZIONERI SREĆNU NOVU GODINU ŽELE VAM GROBARI, sa sve slovnom greškom u prvoj reči.
citat:
Mama, tata, sve je u redu,
neko ima medu,
nekog plaši mrak,
ja dobila rak.
Možda mi je pamet popila svraka,
ali znam da sam mnogo jaka i opaka.
(Sanjina bolnička pesma)

emocije: 9
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 7

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala: Jasminka Petrović (1960)

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Jasminka Petrović
naslov: SVE JE U REDU
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0448-8
format: 21 cm
broj strana: 112
povez: meki
pismo: latinica (sa delovima na ćirilici)
naslovna strana: Dobrosav Bob Živković

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Krokodil peva

dobitnik godišnjeg priznanja Knjigoskopa za 2017. za najbolji dramski roman za decu

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za:
– domaći roman godine za decu
– najbolju originalnu naslovnu stranu

radnja

Sedmogodišnja Danica okružena je  ljubavlju porodice, koja sa radošću očekuje njen polazak u školu, kao i rođenje Daničinog mlađeg brata. Međutim, dolazi do komplikacija pri porođaju i neizvesno je da li će mali Viktor preživeti i kakve će imati neurološke posledice. Cela porodica zbog Viktora ulazi u vanredno stanje i ozbiljnu krizu koja obeležava Daničin prvi razred i ne završava bez gubitaka.

komentar

Najnoviji roman Vesne Aleksić još jedan je u nizu koji ubedljivo demonstrira da je ova autorka u naponu stvaralačke snage. Retko koji domaći autor može da se meri s Vesnom Aleksić u kompetenciji za pričanje savremene urbane drame o detetu. Ona vrlo suvereno vlada pričom, organizuje našu pažnju, angažuje naše emocije i povremeno nas zapljuskuje talasima ljubavi i lepote. Tako je i Krokodil peva roman sa mnogo psihološki snažnih scena koje će vas zakucati za zid i mnogo poetski efektnih verbalnih poenti koje će vas uzbuditi.

U ovom romanu kroz oči male Danice pratimo njen socijalni mikrokosmos u trenutku polaska u školu, ozbiljno uzdrman neizvesnošću oko sudbine bebe. Danica je bistro, dobronamerno i odgovorno dete i svačija mezimica, čija će idila ranog detinjstva biti iznenada prekinuta porodičnom krizom. Iako se kriza vrti oko prinove koja je preotela svu porodičnu pažnju i posvađala joj roditelje, ona nema negativna osećanja prema bebi i svim srcem učestvuje u njenoj terapiji i rehabilitaciji. Danica malom bratu daje nadimak “krokodil” po maskoti izvezenoj na ćebencetu, i pomaže krokodilčiću da bije bitku za život.

Autorka uspeva da verno uđe u lik glavne junakinje, u njen način razmišljanja i zapažanja o svetu i u njene emotivne interakcije sa ljudima u okruženju. Posebno su dirljiva Daničina detinja obraćanja malom bratu koji se bori za život. Pored glavne junakinje, autorka nam ovde s puno ljubavi predstavlja i plejadu ostalih likova, od živopisnog ujaka, preko dementnog komšije, do smotane najbolje drugarice. Bolji poznavaoci stvaralaštva Vesne Aleksić prepoznaće i u ovoj knjizi varijacije na temu nekih likova karakterističnih za više njenih romana. Kao prvo, tu je autorki omiljen lik visprene i dinamične ženske osobe nešto starijeg uzrasta, obično kakve moderne i nekonvencionalne bake (u Daničinoj porodici imamo i generaciju prabake). Tu je i lik oca-umetničke duše koji je jako blizak sa ćerkom, kao u Lovcu na maslačke.

Sve svoje likove i njihove odnose autorka je utkala u harizmatičnu priču o porodici, onako kako to samo ona ume da ispriča. Krokodil peva još je jedan ovogodišnji biser u katalogu Kreativnog centra, utoliko dragoceniji imajući na umu da su i dalje prilično retka domaća ostvarenja koja se na ovakav način bave detetom iz savremene srednje klase. Istovremeno, to je još jedno od dela koja uspešno podrivaju otpor odraslih prema literaturi za decu.

Šteta samo što nema više ilustracija (korice i vizuelni lajtmotiv krokodilskog repa uradila je Maja Veselinović).

ženski lik: Sveznajuća baka Gugl, dobri duh i kohezivna snaga porodice.

muški lik: Šou svakako ukrade Daničin brbljivi ujak, astrofizičar iz Amerike, džin koji se zaljubi u Daničinu nastavnicu engleskog i onesvesti od mirisa bolnice.

epizodni lik: Dvoglavo čudovište Đurđa i Ana, Scila i Haribda, bliznakinje koje su zaratile s Danicom u školi otkako im je preuzela malu Sofiju kao drugaricu.

odnos: Danica i njen tata Sajmon, zajednički vlasnici šifre na laptopu, koji su iskovali ratno savezništvo gde je on zapovednik, a ona požrtvovni hrabri redov.

scena: Najjača scena je svakako naslovna, kad krokodil zapeva, ali meni je lepa scena i kad su se Danica i Sofija izgubile na prvom snegu dok su tražile nestalo kuče.

emocije: 9
zabava: 7
stil: 9
edukativnost: 7

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala: Vesna Aleksić (1958)

vesna aleksic

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Vesna Aleksić
naslov: KROKODIL PEVA
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0430-3
format: 21 cm
broj strana: 141
povez: meki
pismo: ćirilica
naslovna strana: Maja Veselinović

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Mi ostali samo živimo ovde

dobitnik priznanja Knjigoskopa za 2016. godinu
za najbolji YA roman i za najbolji ženski lik

 

radnja
Provincijski maturant Majki ima dve sestre, mlađu Meredit i stariju Mel, za koje je snažno vezan, pogotovo nakon što je Mel preživela kliničku smrt kao posledicu anoreksije i izgubila godinu u školi. Njihova majka je ambiciozna lokalna političarka koja se kandiduje za Kongres, a otac im je alkoholičar. I sam Majki ima veliki problem sa kontrolom svojih prisilnih radnji i povremeno ga spopadaju suicidalne ideje. Njegov najbolji drug Džered je gej, a Melina najbolja drugarica Hena je Majkijeva višegodišnja tiha patnja. Stvari u Majkijevom privatnom životu se zakomplikuju kada, nekoliko nedelja pre mature, u njihovu školu dođe egzotični Nejtan, za koga se Hena odmah zainteresuje. No to nije sve: u školi i oko nje započinje serija jezivih paranormalnih događaja, u kojima ginu pripadnici lokalne subkulture koje Majkijevo društvo zove indi tipovi. Zato se i Majki i Mel i Džered i Hena usrdno nadaju da će uspeti da maturiraju pre nego što im školu raznese eksplozija kao pre osam godina.

komentar
Kad se čita ovako prepričano, radnja Nesovog najnovijeg romana Mi ostali samo živimo ovde zvuči relativno normalno. Ono što se glavnim junacima dešava u glavama i u svakodnevnom životu zaista i jeste sasvim uobičajeno za te godine, sa svom pripadajućom dramskom težinom. Međutim, ono što ovaj roman čini toliko posebnim i originalnim jeste preplitanje ove glavne, intimističke radnje, sa sporednom koja je spektakularna do granice treša, a s kojom glavni junaci imaju samo ovlašne kontakte. U toj bočnoj radnji grupica lokalnih hipstera (tzv. indi tipova) vodi paničnu i očajničku borbu da spasi svet od najezde Besmrtnih, svojevrsnih zombija koji žele da nas pokore.
Indi tipovi ginu kao mušice na prvoj liniji odbrane planete, ali naši glavni likovi o tome saznaju samo ako slučajno prisustvuju nekom događaju koji ne razumeju: sudar sa jelenom zombijem, svetleća devojčica koja protrči pored njih, bina na koncertu koja eksplodira sama od sebe… Ti događaji se ređaju jedan za drugim, ali naši glavni junaci osećaju da oni ipak nisu ti koji su odabrani za taj spektakl. Njihovo je “samo” da izađu na kraj sa frkama u sopstvenom životu, i da se nadaju da sukob Besmrtnih sa indi tipovima neće razneti školu pre nego što dobiju svedočanstva kako bi mogli da upišu faks.
Pored svega toga, Majki ima još jedan problem: uskoro će ostati bez najboljeg druga, jer se ispostavlja da je Džered zapravo bog mačaka, koji će za četiri godine da se vaznese u nebo. U ovom romanu je potpuno sjajno to što sve ove bizarnosti nimalo ne otupljuju vrlo realističnu emotivnu oštricu. To što je Džered bog ne čini ga nimalo manje ranjivim tinejdžerom; jeste da ga njegova božanskost čini posebnim i izuzetnim u odnosu na druge, ali zar nije svako od nas u nečemu pomalo frik?

Ovaj roman je zapravo druga strana medalje klasične young adult literature. U bočnoj radnji Nes se nežno sprda s klišeima mnogih popularnih YA podžanrova (horror, fantasy, distopija), ali ih istovremeno uopšte ne dovodi u pitanje, jer tinejdžeri u sve to veruju, dakle to je stvarno. Nes vrlo saoseća s tim herojima koji su protiv svoje volje odabrani da spasavaju naš svet dok mi smišljamo s kim ćemo na matursku žurku. Oni su preplašeni, nesavršeni, stradavaju, puni su sumnje, ali moraju da iznesu svoju misiju. Kad se na kraju sretnu sa glavnim junacima glavne radnje, ispostavi se da su i indi likovi sasvim obični tinejdžeri sa svojim frkama, a razlikuju se samo po tome što su ravnodušni na maturske rituale, slušaju džez i, dobro, spasavaju svet kad već neko mora. Kada nad zgarištem škole preživela indi heroina Sačel zakuka “Zašto se to uvek nama dešava?”, Mel je saosećajno teši: “Ne brini zbog toga. Svako ima nešto što ga muči.” I to je to: nečiji problem je to što je odabran da se bori sa zombijima i vampirima, dok neko drugi ima roditelje verske fanatike ili lokalnu Hilari Klinton za majku; neki među nama spasavaju svet, dok “mi ostali samo živimo ovde” – ali svi smo u istom emotivnom haosu. Naročito kao tinejdžeri.
Vrlo snažna tematska linija ovog romana je odnos između percepcije sveta mladih i odraslih: svi odrasli u ovom romanu ponašaju se kao da su gluvi za te apsurdne priče tinejdžera o paranormalnim događajima, da bi se na kraju ispostavilo da se svi oni ipak prilično dobro sećaju sličnih događaja iz svoje mladosti. Odrasli u romanu zameraju mladima što se ponašaju kao da su popili svu pamet ovog sveta; s druge strane, Hena se u jednom trenutku lucidno zapita “da li je svest o tome da u neke stvari nisi siguran ono što čoveka čini odraslim?”
Tinejdžerska tuga rastanaka takođe je važna tema ovog romana. Sve likove na kraju romana čeka rastanak jer je škola gotova, oni će otići na studije na različite krajeve SAD, a Džered će posle toga napustiti planetu. Oni će iza sebe ostaviti neke drage osobe da samuju u lokalnom gradiću, kao mala Meredit koju će napustiti i brat i sestra, ili Džeredov otac koji će ostati i bez poslednjeg člana familije. Istovremeno, taj kraj je potpuno otvoren, jer svaki kraj je neki novi početak i nikad se ne može sa sigurnošću reći kojim tokom će stvari krenuti. A ko zna, možda će i Džered na kraju nekako uspeti da izvrda to neumitno vaznesenje.

 

Mi ostali samo živimo ovde je vrlo originalan i nesvakidašnji maturantski blues, u kome se sasvim prirodno i tečno isprepliću normalno i paranormalno, tvoreći bizarnu, efektnu i potpuno funkcionalnu celinu u koju poverujemo svim srcem. I na kraju, apsolutno moram da se složim sa opisom koji je Guardian dao za ovaj roman: “razorno tužan, urnebesno zabavan i neopterećujuće pametan – ali to je Patrik Nes, pa tako nešto i očekujemo, zar ne?”

ženski lik: Hena, pola Finkinja i pola crnkinja, ne ustručava se da proba sve za šta ima priliku, razvija izuzetno lep odnos s Majkijem i uspeva da se odupre fanatičnim roditeljima.
muški lik: Džered, gej bog mačaka i puma, iscelitelj bioenergijom i najbolji drug.
epizodni lik: Sačel, protagonistkinja bočne priče, indi devojka koja preživi i rat sa Besmrtnima i emotivne izdaje.
odnos: Majki i njegove sestre, trio koji vezuje dirljiva nežnost, briga i poverenje.
scena: Sudar s jelenom, koji Majki i Hena prežive držeći se za ruke.

zanimljivosti
Sačelin ujak je zombi policajac s otkinutom glavom, koji maltretira Majkija i Henu dok se noću ljube u kolima.
Majkijeva majka i Džeredov otac su politički protivnici i izborni protivkandidati, ali mi do kraja ne saznajemo ko je u kojoj stranci.
Nes u romanu vizionarski predviđa propast Tvitera.

emocije: 10
zabava: 9
stil: 10
edukativnost: 6

najpovoljnija kupovina: sajt Kreativnog centra

Aleksandar Gubaš

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-529-0363-4
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2016.
originalno izdanje: Patrick Ness, The Rest of Us Just Live Here, 2015.
broj strana: 225
naslovna strana: Walker Books Ltd

on je napisao ovu knjigu – Patrik Nes (1971)

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image