Category Archives: Kreativni centar

naslovi izdavačke kuće Kreativni centar

Letnje akcije Kreativnog centra

Nakon Odiseje, Knjigoskop za vas prikazuje knjige i sa letnjih akcija Kreativnog centra.
Ovog leta Kreativni centar nudi mladim čitaocima nekoliko ponuđenih kompleta od po tri romana, po ceni ispod 1.000 din za komplet. Informacije o ponuđenim kompletima možete naći na strani za akcije Kreativnog centra.
Knjigoskop ovde donosi detaljniji prikaz dva ponuđena kompleta, za 12-15 godina i za 15+, koji sadrže ukupno šest različitih naslova iz šest različitih zemalja: Španija, Irska, Kanada, Švedska, Italija, Portugal.

 

12-15 GODINA (955 din)

U komplet za ovaj uzrast Kreativni centar je ovog leta uvrstio sledeće naslove:

limuzina

Ne idi u Berlin limuzinom, Evo
U ovom nastavku serijala o tinejdžerki Evi zatičemo glavnu junakinju u dosta uvrnutoj porodičnoj situaciji: za njenu mlađu sestru Albu se otkriva da je suvi genije za muziku, a taj njen talenat obećava celoj porodici lepe finansijske efekte i značajnu medijsku pažnju. Eva nema ništa protiv para, malo manje je oduševljena medijima, ali nikako nije oduševljena Albinim ponašanjem, koja zloupotrebljava svoju iznenadnu važnost kako bi sve ukućane podredila sebi. Braneći ugroženu poziciju u porodici, petnaestogodišnja Eva se zatekne u dosta komplikovanim odnosima i na ljubavnom planu. U jednom trenutku će i njoj prekipeti…
Roman Ne idi u Berlin limuzinom, Evo (Eva, no vayas a Berlín en limousine, 2001) treći je po redu iz serijala o Evi španskog autora Manuela Valjsa Bernata (Manuel Valls Bernat, 1952). To je sasvim prijatan roman za letnji raspust, s neizbežnim tinejdžerskim raspadom sistema i sa dosta zabave.

listazelja

Lista želja
Meg Fin je tinejdžerka koju je životna situacija posle majčine smrti naterala u maloletni kriminal. U jednom trenutku postaje saučesnica u provali koja se završava teškim povređivanjem ostarelog domaćina Lorija. U sukobu koji je potom usledio između aktera provale, dolazi do eksplozije u kojoj Meg pogiba. Njena duša se posle eksplozije zatekne u limbu, gde dobija šansu za Raj ukoliko starom Loriju pomogne da ispuni svoju listu želja. Radi se o spisku četiri najvažnije stvari u Lorijevom životu koje bi starac želeo da ispravi pre smrti. Meg se vraća na Zemlju kao duh da pomaže Loriju, ali Pakao šalje za njom nekog veoma nezgodnog da je u tome omete…
Lista želja (The Wish List, 2003) prilično je neobičan roman popularnog irskog autora za mlade Oina Kolfera (Eoin Colfer, 1965). U grubi naturalizam okruženja u kome živi Meg sa nasilnim očuhom, Kolfer dodaje razne fantastične elemente i bića, među kojima se pojavljuju i likovi Svetog Petra i Belzebuba. Kolfer je u ovom romanu upotrebio bizarnu priču kao pozadinu na kojoj se razvija prijateljstvo pokojne Meg i umirućeg Lorija, koji postaju saveznici u borbi protiv demona iz Pakla. Sasvim zanimljiva i efektno istripovana kombinacija za one koji vole pomerene stvari.

prekoivice

Preko ivice
Ovo je jedan od romana iz serijala o srednjoškolki Kloi, sa strogim očuhom policajcem, koja se zatiče u opasnim detektivskim situacijama rasplitanja zločina. U ovom nastavku Kloi pokušava da razreši misteriju pogibije školskog druga Pitera Flosnika, koji je nađen mrtav u podnožju lokalnog vidikovca. Piter je bio povučen momak, veoma zagrejan za astronomiju, ali Kloi otkriva da je ovaj tihi samotnjak zapravo ucenjivao nekoliko svojih školskih kolega. Kloi kreće u sopstvenu istragu Piterovih odnosa sa ucenjenima – i naravno, uleće u opasnosti.
Ovaj omladinski krimić Nore Maklintok (Norah McClintock, 1958) ispuniće sva letnja očekivanja ljubitelja krimi priča čiji akteri su tinejdžeri. Nora Maklintok je višestruko nagrađivana kanadska autorka koja je napisala nekoliko krimi serijala sa tinejdžerima u glavnim ulogama. Svoje likove i situacije vodi iskusno i vešta je u izgradnji napetosti, pa su njeni romani uvek prikladan žanrovski izbor. Osim Preko ivice (Over the Edge, 2003), Kreativni centar je objavio još jedan nastavak serijala o Kloi, Nameštaljku (Double Cross, 2001) – ne mešati s Nameštaljkom Malkolma Rouza, u izdanju Odiseje (Malcolm Rose, Framed! The First Case, 2013).

 

15+ GODINA (949 din)

U ovogodišnji letnji komplet za starije tinejdžere ušla su sledeća tri naslova:

sjaj

Sjaj zvezda na plafonu
Jena ima 13 godina i mama Liv joj umire od raka dojke. Pored svih uobičajenih nesigurnosti koje donosi pubertet, Jena sad mora da se nosi i sa suprotstavljenim osećanjima u vezi s majčinom bolešću – od tuge zbog svega što se dešava, do stida što joj je majka slabo pokretna i ćelava. Brigu o kući preuzima Jena, ona plaća račune, kuva majci, ide u nabavku s kreditnom karticom – radi mnoge stvari koje deca od 13 godina inače ne moraju da rade. Kad Liv počne da biva sve lošije, baka i deda počinju da provode sve više vremena uz nju, ali Jena ne želi da prihvati druge ljude u intimnom prostoru koji je 13 godina delila samo s mamom.
Švedska autorka Juhana Tidel (Johanna Thydell, 1980) napisala je svoj prvi roman Sjaj zvezda na plafonu (I taket lyser stjärnorna, 2003) kao autobiografsko delo, jer je i ona sa 13 godina ostala bez majke na isti način kao i Jena. Njen debitantski roman je istinski potresna hronika suočavanja vrlo mlade ćerke s umiranjem majke i zvuči kao autentični transkript toka misli, otkrivajući nam svu dramu unutrašnjeg sveta deteta kome se dešava nešto toliko neprihvatljivo. Pored prenošenja Jeninih emocija vezanih za majku, autorka je vrlo živopisna i upečatljiva u opisivanju Jeninih proživljavanja vezanih za sopstveni status u društvu vršnjaka. Posebno je zanimljiv razvoj događaja u trouglu između Jene, njene bivše i njene nove najbolje drugarice. Taj mini esej o evoluciji prijateljstva je takođe jedan od jakih razloga zbog kojih se ova knjiga naprosto mora pročitati, bez obzira na godine čitaoca.
pogledajte trejler za Sjaj zvezda na plafonu koji su uradili mladi iz Mreže B.O.O.K.

mohito

Mohito
Mohito ima 16 godina i već je prevelik da bi mu prijalo letovanje s roditeljima i mlađom sestrom, u uvek istom primorskom mestu. Ali ove godine je drugačije: na plaži sreće vršnjakinju Margaritu, neočekivano ugodno društvo u letnjem deljenju životnih frustracija. Međutim, kao što i njihovi nadimci sugerišu, oboje imaju slabu kontrolu nad konzumacijom alkohola, što ih dovodi u dosta ružne situacije, koje ugroze i njihovu reputaciju i njihov međusobni odnos. U kritičnom trenutku, u rešavanje njihovih problema uskaču Mohitova iskusna baba i neočekivano saradljiva i konspirativna mlađa sestra.
Roman Mohito italijanske autorke Frančeske Longo (Francesca Longo, Mojito, 2010) donosi jednu pitku letnju priču o dvoje u suštini finih, ali malo plahovitih i neiskusnih tinejdžera. Njihovo koketiranje s alkoholom i seksom umalo bude razlog njihove društvene katastrofe, ali stvari se srećom završe tako da iz nje i Mohito i Margarita izvuku korisnu pouku, kao i njihovi mladi čitaoci.

16+

Za starije od 16
Ambiciozna ali nesigurna Dulse ne može da dočeka 16 godina, pa da postane moćna starija maloletnica kojoj zakon dozvoljava razne stvari. Svega par nedelja pre tog rođendana, na žurki kod svoje drugarice susreće njenog tridesetogodišnjeg rođaka, mladog doktora Edija, kojeg je prethodno upoznala preko Fejsbuka. Između Dulse i Edija bukne nedozvoljena strast i njih dvoje beže iz Portugala u Španiju, oboje izrazito talentovani da uleću u probleme.
Ana Saldanja (Ana Saldanha, 1959) cenjena je portugalska autorka za mlade. Njen roman Za starije od 16 (Para Maiores de Dezasseis, 2009) bavi se temom tinejdžerskog samodokazivanja i eksperimentisanja sa velikim starosnim razlikama u vezi. Ispričan je veoma smirenim i suzdržanim stilom, uz izbegavanje šokantnih dramskih efekata, gotovo kao snimak neutralnom kamerom i mikrofonom, a nestandardna mu je i vremenska struktura. Za starije od 16 je inteligentan i ozbiljan čitalački doživljaj s punokrvnim likovima, i svakako dobar izbor za ljubitelje savremenih young adult romana i realističnih drama.

letnje akcije Kreativnog centra
letnje akcije Odiseje

 

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Dođi na jedno čudno mesto

imageedit_84_9382706556

Nađa je trinaestogodišnjakinja iz Obrenovca koja razmenjuje stripove o Dilan Dogu sa svojim nerazdvojnim drugom Tetozom i planira da usvoji jednog od štenaca koje kriju u podrumu. Njena mama se sprema za operaciju polipa u nosu, tata se nervira jer ga je radar snimio u prebrzoj vožnji, a baba mesi pitu. Sve se odvija redovno, osim što kiša pljušti već šest dana.

A onda se tog petka kiša pretvori u epsku poplavu koja odnosi sav taj njihov prethodni redovan život i većinu stvari iz njega. Nađu voda zarobi kod babe i dede, njen tata i Tetoza pomažu u evakuaciji, helikopteri ih nadleću po ceo dan, volonteri u čamcima doturaju hranu, a Nađa provodi vreme odsečena od sveta, bez struje i dometa za mobilni, gledajući kako iz beskrajne vode vire samo vrhovi bandera.

470534poplave-reutersmarko-djuricaobrenovac-7origh

Njena porodica se privremeno sklanja iz Obrenovca kod ujaka na Vračar. Kad se voda konačno povukla, ljudi se vraćaju nazad u svoje kuće i stanove i počinje mukotrpan period čišćenja i dezinfekcije onoga što je još upotrebljivo i bacanja svega što nije. Negde usred čitave te blatnjave pometnje Tetoza odlazi iz Nađine svakodnevice, preselivši se s majkom kod njenog dečka na Novi Beograd. Život je resetovan i polako kreće ispočetka, a Nađa konačno počinje da nosi suknju.

A69EFBB9-9717-456F-8732-454AA97F7FE7_mw1024_s_n

Dođi na jedno čudno mesto Vesne Aleksić je originalan tinejdžerski roman, poezija u prozi koja prikazuje autentično iskustvo poplave iz ugla glavne junakinje Nađe. Kroz neprestan tok fascinantnih, povremeno i bizarnih utisaka koji se tih dana ubrzano ređaju jedan za drugim, bivamo uvučeni u Nađin intimni svet koji se lomi između detinjstva i devojaštva, redovnog i vanrednog stanja, prethodnog i budućeg života, prijateljstva i zaljubljenosti. Ovaj hipnotički kovitlac emocija i poetičnih slika, dijaloga i razmišljanja, bogato je ornamentiran detaljima koje Vesna Aleksić neumorno i precizno registruje, nekad sa setom, nekad s toplim humorom. Ovaj roman je i lucidna studija ljudskih naravi, posebno u delu koji se odnosi na postkataklizmičnu obnovu varoši, sa biserima poput frizerke koja otvara prodavnicu sanitarija i naziva je Akva usred potopljenog Obrenovca.

obrenovac-vojska-ciscenje-n

FAVORITI

ženski lik: Nađina dinamična baba koja sluša rok iz 70-ih i čija energija dominira svakom scenom u kojoj učestvuje.

muški lik: Tetoza, dečak zaljubljen u prirodu, potpuno ushićen retkim pticama.

epizodni lik: Bane, dečko Tetozine mame, rastao kao dete bez roditelja – dugo vodi borbu da ga Tetoza prihvati, i na kraju jedno zajedničko pecanje sve postavi na svoje mesto.

odnos: Nađa i baba, dve transgeneracijske drugarice biciklistkinje, istog horoskopskog znaka; baba je objasnila Nađi da je Bog ljubav između njih dve.

scena: Tužne piramide uništenih stvari koje su rasle ispred svake potopljene kuće kad se voda povukla i ljudi se vratili da vide šta je ostalo.

kuca

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 7
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 8

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-529-0243-9
originalno izdanje: Kreativni centar, 2015.
broj strana: 120
dizajn: Dragana Nikolić

* * *

VESNA ALEKSIĆ (1958)

 vesna aleksic

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Trgovac snegom

imageedit_12_3899927109

Dvanaestogodišnja Leti Biberko živi s ocem alkoholičarem i vodi malu gostionicu od koje oboje preživljavaju. U tajanstvenoj poruci majka ju je upozorila da će biti u smrtnoj opasnosti ako nogom kroči u grad, pa su joj jedino društvo vetar i bolesni golub Sivko, koji se polako pretvara u kamen.

Jednog dana u gostionicu kod Leti bane arogantni stranac s koferom u kome krije dotad nepoznat čudesni izum – snežni oblak. Njegova pojava i prezentacija snega izazovu pometnju u gostionici i on beži, usput zagolicavši Letinu znatiželju time što je nagovestio da zna nešto o njenoj davno nestaloj majci.

Leti kreće za njim uz pomoć dečaka Noe, kome iz ramena raste biljka koja prati njegova raspoloženja. Kad uhvate trgovca snegom, otkriju da je on zapravo alhemičar Blistav kod kojeg je Letina majka bila šegrt, pa se nadaju da će ih odvesti do nje. Međutim, njihov plan zakomplikuju dve pohlepne i opasne žene koje su krenule u lov na Blistava i njegov magični oblak. Osim toga, ni sam Blistav nije baš najsrećniji time što ga Leti i Noa drže u zarobljeništvu, a pritom poseduje neke opasne alhemičarske tečnosti pomoću kojih će im izazvati mnogo nevolja i jada.

webDulwich2

Trgovac snegom, debitantski roman britanskog autora Sema Gejtona, neobična je bajka za malo starije osnovce, sa mnogo borbenih scena i prilično psihodeličnom atmosferom. Ovaj roman je nesvakidašnji spoj poetičnog i akcionog, gde sukobi među likovima kulminiraju ogorčenim fizičkim nasiljem s neočekivanim otklonom prema bizarnim ishodima. U ovoj bajci ulogu čarobnjaka imaju alhemičari: Blistav, Letina mama, a onda i sama Leti, koja u sebi otkriva alhemičarski talenat.

Gejtonov lajtmotiv je da se sve menja, ništa nije stalno i nijedna alhemija ne deluje večno. Interesuje ga i fenomen čistog zla, na primeru Blistava i alavih žena koje žele da mu uzmu snežni oblak. Ali iznad svega, kroz ceo roman se provlači dirljiva priča o upornoj borbi Leti i njene majke da ponovo okupe porodicu, tragično rasturenu dejstvom spoljašnjeg zla.

FAVORITI

ženski lik: Letina mama Tereza – anđeo kreacije, u stalnoj potrazi za načinima kako da zaštiti ćerku čak i u uslovima potpune fizičke odvojenosti.

muški lik: Terezin antagonist Blistav – osvetoljubivi princ tame koji, srećom, nije posebno kreativan, ali zato ima savršen instinkt za preživljavanjem i potpuno je operisan od empatije.

epizodni lik: Buljina i Morž, dve žene pohlepne za snežnim oblakom – neuništivo i uporno zlo koje je poput pitbula: kad jednom zagrizu, ne puštaju.

odnos: Leti i tata – iako ga je raspad porodice i gubitak Letine majke učinio ruinom od čoveka, da bi na kraju bio pretvoren u pivsku flašu, Leti nikad ne odustaje od njega sećajući se dobrote u njemu.

scena: Bliskost Leti i Noe kad joj Noa kuva ljutu čorbu da je povrati u život nakon zaleđivanja.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 8
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 5

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-529-0205-7
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2015.
originalno izdanje: Sam Gayton, The Snow Merchant, 2011.
broj strana: 297
dizajn korica: Tomislav Tomić

* * *

SEM GEJTON

1

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Udah, izdah, dan, noć…

jedan vrlo fanovski razgovor s Jasminkom Petrović o njenom romanu „Leto kada sam naučila da letim“

Književni događaj leta je svakako izlazak novog romana Jasminke Petrović, o trinaestogodišnjoj Sofiji iz Beograda koja sticajem okolnosti provodi letnji raspust na Hvaru sa dve babe, od kojih je jedna došla u Hrvatsku prvi put posle 26 godina. Autorka ovde za Knjigoskop odgovara na radoznale upite i pojašnjava neke detalje iz romana.

11857701_10153178868491799_995590985_n

Jasminka Petrović (foto: Violeta Babić)

Roman je pun muških likova koji se zovu Luka. Zašto je zapravo Sofijina mama nazvala sina po svom ujaku?
Kao mala, Sofijina mama Zdenka provodila je leta na Hvaru kod ujaka i tetke. Onda su devedesetih godina počeli ratovi na prostoru bivše Jugoslavije i porodične veze su pukle. Zdenka više nije odlazila kod rodbine u Hrvatsku. Ostale su samo uspomene na bezbrižna leta ispunjena radošću i igrom. Kada joj se rodio sin, ona ga je nazvala Luka, po svom ujaku. Na svetu može sve da se prekine, sve osim ljubavi.
U ovom romanu ratne rane na Balkanu polako zarastaju, ali ostaje jedan drugi, sve aktuelniji problem – tiha jeza s kojom su suočeni oni koji nemaju više od koga da pozajmljuju pare. Da li će Sofijin tata dogodine imati para za more?
Uh, koje teško pitanje! Sofijin tata je umetnik koji se nije snašao u posleratnim vremenima. On je senzibilan, širokih pogleda, miroljubiv, a danas su na ceni gromoglasni, sebični, agresivni. Sofijin tata ne uspeva da bude na visini zadatka, ni poslovno, a ni privatno, i to ga razjeda. Poznajem mnoge takve ljude, i sama se nalazim u neprestanom preispitivanju. Kako živeti od kreativnosti, a ne zagaziti ispod svojih moralnih, etičkih i estetskih vrednosti? S druge strane, kako živeti od svoje kreativnosti, a ne pasti na rub egzistencije? U početku sam mislila da ja ne valjam, da negde grešim, da nisam dovoljno vredna… a onda sam shvatila da se iz dana u dan menjaju pravila igre u životu i radu. Stari sistemi se urušavaju, a novi još uvek nisu uspostavljeni i taj međuprostor nas plaši i uzdrmava. Verujem da će nove generacije doneti i nova rešenja, a mi odrasli smo tu da im pomognemo i da ih podržimo. Mogu da mislim kako ova teza zvuči naivno, ali ja sam dečji pisac i verujem u čuda. Prema tome, Sofijin tata će imati para da odvede celu svoju porodicu na letovanje, a gde i kako, domaštajte sami.
Vera i stav prema prolaznosti su dosta bitan motiv u romanu. Sofija za svoju babu kaže da je “ateista i plus je glavna glumica, njoj je uvek najteže”. Međutim, takva žena ima ćerku vernicu. Šta će biti njena unuka?
U ratno i posleratno vreme Sofijinoj mami je bilo teško da živi u Srbiji kao ćerka jedne Hrvatice, i to nekadašnje komunistkinje. Pravoslavna vera joj je dala sigurnost i zaštitu. A šta će biti sa Sofijom kad poraste, najbolje je opisala jedna mudra čitateljka iz Starog Grada: „Sofija je dobra podloga za dobrog čovjeka. Ona je dosta introvertna, nema mnogo prilika da razvija dijaloge, ali je počela kapirat šta su to tolerancija i oprost. To su dvije ključne riječi u životu svakog čovjeka.“

promocija romana u Kulturnom centru Beograda

Ljubav se kao tema ovde provlači na prilično zanimljiv način: zaljubljeni starci koji tuguju za umrlim partnerima su važni nosioci romana, a Sofija čita knjigu “Žil i Džim”. Šta ona treba da nauči o ljubavi tog leta na Hvaru među babama i lavandom?
Hm, još jedno teško pitanje. Ne znam zašto, ali mačke, konji i zalazak sunca, ma koliko su predivni uživo, na fotografijama ispadaju kičasto. Slična stvar je i s ljubavlju. U životu je to najuzvišenije osećanje, a kad ga staviš na papir deluje sladunjavo i njanjavo. Zato nije lako ni govoriti ni pisati o ljubavi. Izdvajam nonine lekcije o ljubavi prema prirodi. Ona nije mnogo putovala u životu, ali ti lepo vidiš iz njenih postupaka da se radi o stanovniku planete. Za nju je svako biće važno – vinovu lozu štiti od puževa, ali puževe ne ubija, već ih vozi kolicima do obližnje livade i tamo ih pušta na slobodu. Mislim da je Sofija naučila da se do ljubavi dolazi ako poštuješ prirodan tok događaja – udah, izdah, dan, noć, mladost, starost, život, smrt…
Sofija često razmišlja u vrlo kratkim slikama i prostim rečenicama. Otkud to?
Mladi danas nemaju živaca za duge opise i velike govorancije, njihova koncentracija traje kratko. Ako želimo da privučemo njihovu pažnju, potrebno je da smo konkretni, jasni, iskreni, duhoviti i da im govorimo o stvarima koje se njih tiču. Mislim da po ovim osnovama valja pisati za decu i mlade. Oni vrlo brzo osete kada neko folira, teško se udube u stvari koje nemaju veze sa njihovim životom. Ovo se najbolje oseća u nastavi. Školski program je sve dalji od đaka i oni gube motiv za učenjem.
Najbitniji lik u odsustvu je Peđa, koji je u romanu prisutan samo kroz SMS poruke. Šta jednog homofoba iz razorenog braka čini toliko bliskim Sofiji i zbog čega bi trebalo da je i nama drag?
Peđa i Sofija se potpomažu. On je ekstrovertan, ona je introvertna. On živi u neskladnoj porodici, ona u skladnoj. On nema razumevanja za druge i drugačije, ona je empatična i tolerantna. Zajedničko im je da su nesnađeni i neprilagođeni. Oslanjajući se jedan na drugog, svako od njih traga za svojim putem.
Koliko mi je poznato, ovo je prvi domaći roman u kome devojčice prde. Da li je to bilo neko svesno pomeranje granica ili prosto spontani uticaj babe?
Stomačne gasove imaju svi ljudi. To je deo naše prirode. Čak postoji i grafit u Beogradu koji kaže: „I žene prde“. Zašto onda ne bi prdeli i likovi u mojoj knjizi?
Scena noćne borbe s nakvašenim tepihom mi je jedna od omiljenih. Da li se ta scena nekad zaista desila i otkud ona u romanu?
Svi događaji i svi likovi u romanu su izmišljeni, pa i scena s tepihom. Istiniti su tek pojedini elementi, ali su oni među sobom izmešani. To je kao kada u fotošopu praviš facu uzimajući oči od jednog čoveka, nos od drugog, usta od trećeg itd. Na kraju dobiješ sasvim novi lik. E, baš mi je drago da ti se sviđa ta scena s mokrim tepihom!

maxresdefault

foto: Vodič za roditelje

Kako čitaoci tinejdžeri razumeju odnose i motive u ovom romanu? Šta ih najviše intrigira i privlači?
Za sada mi je najzanimljivije da većina mladih čitalaca ima doživljaj da je roman napisan upravo o njima. Jedni se čude kako sam znala šta je u njihovoj glavi. Drugi su vrlo zadovoljni, jer sam baš njih uzela kao uzor. Ima i onih koji su ljuti, jer veruju da sam vodila tajne razgovore s njihovim bližnjima, pa sam te pojedinosti nečasno stavila u roman – a nisam, majke mi!
Vrlo karakteristično Sofijino zapažanje u romanu je da trajekt sa visine podseća na mobilni telefon. Kako biste vas dve izdržale tri dana bez smartfona i fejsbuka? Ima li tu neke bitne razlike među vama?
Po meni je internet treći važan izum na svetu, posle točka i električne energije. A pravo da ti kažem, jedva čekam kad će već jednom i ta teleportacija!

razgovarao: Aleksandar Gubaš

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image