GODIŠNJA PRIZNANJA KNJIGOSKOPA ZA 2017.

Godina koja je za nama bila je zanimljiva po izuzetno velikom broju objavljenih romana za mlade (oko 70), kao i po neuobičajeno malom broju romana za decu (manje od 40). Nikad dosad se nije desilo da su young adult romani skoro dvostruko brojniji od dečjih.

U ovako bogatoj prošlogodišnjoj produkciji nije bilo lako izabrati dobitnike priznanja za najveće domete, pa zato ovog puta, pored dobitnika priznanja, Knjigoskop objavljuje i spisak naslova koji su se našli u najužem krugu nominovanih.

Misija Knjigoskopa je, između ostalog, da ostvari detaljan uvid u godišnju produkciju domaćih izdavača za decu i mlade, te da svima zainteresovanima prenese informacije o aktuelnoj ponudi. Godišnja priznanja Knjigoskopa dodeljuju se neformalno i njihova uloga je da skrenu pažnju na kvalitetne naslove i izdavačke politike u oblasti literature za decu i mlade.

Knjigoskop svečano objavljuje dobitnike godišnjih priznanja za 2017. godinu:

NAJBOLJI PUNOLETNI MUŠKI LIK

U ovoj kategoriji se prošle godine pojavio veliki broj upečatljivih likova, a u najužem krugu nominacija našli su se:
• Big Mav, iz romana Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads),
• Haime, iz romana Bendžamina Alire Saenza ARISTOTEL I DANTE OTKRIVAJU TAJNE UNIVERZUMA (Publik praktikum),
• Hertjan, iz romana Žefa Artsa KONJ U ČIZMICAMA (Kreativni centar),
• Pesnik obućar, iz romana Rute Sepetis U MORU ZRNO SOLI (Urban Reads),
• ujka Karlos, iz romana Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolji punoletni muški lik 2017. godine je vijetnamski veteran Haime, iz romana za mlade Bendžamina Alire Saenza ARISTOTEL I DANTE OTKRIVAJU TAJNE UNIVERZUMA (Publik praktikum). Progonjen sopstvenim posttraumatskim stresnim sindromom iz rata i osećanjem krivice zbog poginulog druga, ovaj ćutljivi Meksikanac iz El Pasa mora da se nosi i sa homoseksualnošću mlađeg sina i činjenicom da mu stariji sin odslužuje zatvorsku kaznu zbog ubistva.

NAJBOLJI PUNOLETNI ŽENSKI LIK

Ovo je jedna od onih kategorija za koje je bilo najteže doneti odluku za 2017. godinu. Nominovani su sledeći likovi:
• Golubica, iz romana Fride Nilson GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar),
• Joana, iz romana Rute Sepetis U MORU ZRNO SOLI (Urban Reads),
• Aristotelova majka, iz romana Bendžamina Alire Saenza ARISTOTEL I DANTE OTKRIVAJU TAJNE UNIVERZUMA (Publik praktikum),
• Lisa, iz romana Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads),
• tetka Roksanda, iz romana Ivane Nešić MISIJA: MUZEJ (Kreativni centar).
Dobitnica priznanja Knjigoskopa za najbolji punoletni ženski lik 2017. godine je gusarska princeza Golubica, iz dečjeg romana Fride Nilson GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar). Kidnapovana kao dete i prinuđena da bira između rada u rudniku uglja i igranja uloge ćerke otmičara kako bi preživela, Golubica ubija sopstvenu dušu i prihvata da bude nadzornica dece-robova, čuvajući poslednje zrnce ljudskosti kroz brigu o zlostavljanoj vučici koja je takođe žrtva njenog otmičara.

NAJBOLJI MALOLETNI MUŠKI LIK

Ni u ovoj kategoriji izbor za prošlu godinu nije bio nimalo lagan, a među nominovanima našli su se:
• Aleks, iz romana Aleksandra Sekulova LUTALICA I NJEGOVI SINOVI (Kreativni centar),
• Aleks, iz romana Džeka Čenga VIDIMO SE U KOSMOSU (Dereta),
• Aristotel, iz romana Bendžamina Alire Saenza ARISTOTEL I DANTE OTKRIVAJU TAJNE UNIVERZUMA (Publik praktikum),
• Dante, iz romana Bendžamina Alire Saenza ARISTOTEL I DANTE OTKRIVAJU TAJNE UNIVERZUMA (Publik praktikum),
• Vukan, iz romana Jasminke Petrović SVE JE U REDU (Kreativni centar).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolji maloletni muški lik 2017. godine je mladi bogoslov Vukan, iz romana za mlade Jasminke Petrović SVE JE U REDU (Kreativni centar). Progonjen osećanjem krivice zbog smrti brata i suočen s maloletničkim roditeljstvom, našao je svoj mir u oslobađajućoj krilatici “sve je u redu”, prema kojoj je ovaj izuzetni roman i nazvan.

NAJBOLJI MALOLETNI ŽENSKI LIK

I ovde je prošle godine bio veliki broj vrlo kvalitetnih portreta dece i tinejdžera, a nominacije su zaslužili:
• Ejza, iz romana Džona Grina NEMA KRAJA KORNJAČAMA (Urban Reads),
• Flora, iz romana Emili Bar JEDINO SEĆANJE FLORE BENKS (Laguna),
• Kiti, iz romana Dženi Han MOMCIMA KOJE SAM VOLELA (Urban Reads),
• Siri, iz romana Fride Nilson GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar),
• Star, iz romana Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads).
Dobitnica priznanja Knjigoskopa za najbolji maloletni ženski lik 2017. godine je crna tinejdžerka Star, iz romana za mlade Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads). Kao jedini svedok ubistva svog vršnjaka, ova šokirana šesnaestogodišnja štreberka dospeva u situaciju u kojoj mora da ponese odgovornost za bezbednost svoje brojne familije i celog geta u kome odrasta.

NAJBOLJI NEGATIVAC

Književni negativci su kategorija u kojoj obično nema mnogo upečatljivih likova. Ipak, svi koji su se našli među nominovanima za 2017. godinu potpuno su zaslužili tu čast:
• Alfred, iz romana Rute Sepetis U MORU ZRNO SOLI (Urban Reads),
• Beloglavi, iz romana Fride Nilson GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar),
• Crni, iz romana Jasminke Petrović SVE JE U REDU (Kreativni centar),
• King, iz romana Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads),
• Ros Vilkoks, iz romana Dejvida Mičela TRINAEST MESECI (Urban Reads).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolji lik negativca u 2017. godini je surovi gusarski kapetan Beloglavi, iz romana za decu Fride Nilson GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar). Ovaj zlostavljač dece opsednut alhemičarskom fiksidejom o proizvodnji dijamanata iz uglja nije ni primetio kako je od deteta koje se grozi nasilja izrastao u bezosećajnog i poremećenog mračnjaka.

NAJBOLJA ORIGINALNA NASLOVNA STRANA

Među domaćim ilustratorima ima mnogo kvalitetnih imena čiji radovi obogaćuju naslove domaćih izdavačkih kuća. U kategoriji romana za decu i mlade iz prošle godine nominovani su:
• Aleksandra Nina Knežević, za roman-priručnik Lamije Begagić, Marine Veličković i Ane Pejović FURAM FEMINIZAM (Kreativni centar),
• Dobrosav Bob Živković, za roman Jasminke Petrović SVE JE U REDU (Kreativni centar),
• Dragan Lončar, za roman Džona Grina NEMA KRAJA KORNJAČAMA (Urban Reads),
• Dragan Lončar, za roman Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads),
• Maja Veselinović, za roman Vesne Aleksić KROKODIL PEVA (Kreativni centar).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolju originalnu naslovnu stranu u 2017. godini je Dobrosav Bob Živković, za roman za mlade Jasminke Petrović SVE JE U REDU (Kreativni centar). Glava koja ključa od unutrašnje muke savršena je ilustracija stanja junaka ovog uzbudljivog i kompleksnog ostvarenja.

NAJBOLJI AVANTURISTIČKI ROMAN ZA DECU

U ovoj kategoriji je prošle godine objavljen neuobičajeno mali broj naslova. Među nominovanima su se našli:
• Džeklin Vilson, MRZIM AVANTURE! (Odiseja),
• Frida Nilson, GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar),
• Ivana Nešić, MISIJA: MUZEJ (Kreativni centar),
• Ju Nesbe, DOKTOR PROKTOR I SMAK SVETA. MOŽDA. (Odiseja),
• Zlatko Vasić, ČUDESNO PUTOVANJE (Kreativni centar).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolji avanturistički roman za decu u 2017. godini je roman Fride Nilson GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar). Ova uzbudljiva darkerska pustolovina u imaginarnim ledenim pejzažima, ispunjena škripanjem leda, mlečnom maglom i smrznutim ribarskim mrežama, duboko preispituje suštinu ljudskosti u naturalističkom okruženju i pronalazi odgovor u ljubavi, brizi za druga živa bića i uživanju u pesmi strnadice.

NAJBOLJA KOMEDIJA ZA DECU

Ovo je kategorija u kojoj standardno postoji prilično bogata produkcija. Nominacije za 2017. godinu zaslužili su:
• Danijela Fišerova, POKVARNI DOM (Kreativni centar),
• Ištvan Lakatoš, EMA I TESLA 1 – ZAMALO SMRTONOSNI ZRAK (Odiseja),
• Ju Nesbe, DOKTOR PROKTOR I SMAK SVETA. MOŽDA. (Odiseja),
• Liz Pišon, TOM GEJTS – IZVANREDNI IZGOVORI (I DRUGE DOBRE STVARI) (Laguna),
• Miloš Kratohvil, NEVALJALCI 2 – DUHOLOVCI (Kreativni centar).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolju komediju za decu u 2017. godini je roman Jua Nesbea DOKTOR PROKTOR I SMAK SVETA. MOŽDA. (Odiseja), kao natprosečno inteligentan, vrhunski zabavan, jeretičan i anarhičan šeretski roman za najmlađe čitaoce, koji može da se čita i kao britka pajtonovska politička satira za njihove roditelje koji vole Nesbea.

NAJBOLJI DRAMSKI ROMAN ZA DECU

Među ostvarenjima za decu obično nema baš mnogo onih koji se baziraju na ozbiljnim dramskim situacijama, odnosima, dilemama i preispitivanjima. Tako je bilo i prošle godine, a kvalitetni romani iz ovog žanra koji zaslužuju nominaciju su:
• Džek Čeng, VIDIMO SE U KOSMOSU (Dereta),
• Džudi Kertin, TIME AFTER TIME (Kreativni centar),
• Frida Nilson, GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar),
• Vesna Aleksić, KROKODIL PEVA (Kreativni centar),
• Žef Arts, KONJ U ČIZMICAMA (Kreativni centar).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolji dramski roman za decu u 2017. godini je roman Vesne Aleksić KROKODIL PEVA (Kreativni centar). U psihološki pedantno iznijansiranom prikazu dramatične situacije porodice suočene sa teškom bolešću tek rođene bebe u potpunosti dolazi do izražaja vrhunsko majstorstvo i veliko iskustvo autorke.

DOMAĆI ROMAN GODINE ZA DECU

Domaći autori za decu i prošle godine su potvrdili svoj kvalitet, mada je kvantitet pomalo podbacio. U najužem izboru su se našli:
• Gordana Timotijević, SLIČICE (Pčelica),
• Ivana Nešić, MISIJA: MUZEJ (Kreativni centar),
• Uglješa Šajtinac, B.N.LJ. – BANDA NEŽELJENIH LJUBIMACA (Pčelica),
• Vesna Aleksić, KROKODIL PEVA (Kreativni centar),
• Zlatko Vasić, ČUDESNO PUTOVANJE (Kreativni centar).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za domaći roman godine za decu u 2017. godini je roman Ivane Nešić MISIJA: MUZEJ (Kreativni centar). Ovaj sjajan primer edukativne proze donosi nam uzbudljivu i na momente istinski dirljivu savremenu avanturu s mirisom muzeja, koja čitaocima raznih generacija pruža proživljeno iskustvo vizuelne umetnosti i ostavlja im u amanet civilizacijsku misiju brige o kulturi.

STRANI ROMAN GODINE ZA DECU

U ovoj kategoriji obično svake godine bude velika borba, a pet najzanimljivijih na radaru Knjigoskopa u 2017. bili su:
• Džek Čeng, VIDIMO SE U KOSMOSU (Dereta),
• Džudi Kertin, TIME AFTER TIME (Kreativni centar),
• Frida Nilson, GUSARI S LEDENOG MORA (Kreativni centar)
• Ju Nesbe, DOKTOR PROKTOR I SMAK SVETA. MOŽDA. (Odiseja),
• Žef Arts, KONJ U ČIZMICAMA (Kreativni centar).
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za strani roman godine za decu u 2017. godini je roman Džeka Čenga VIDIMO SE U KOSMOSU (Dereta). To je topla i duhovita priča o putovanju preduzimljivog sina depresivne majke koji nepokolebljivo sledi svoj san o lansiranju poruke vanzemaljcima, stičući putem poštovanje i prijateljstvo odraslih i otkrivajući tajne kosmosa i svoje porodice.

NAJBOLJI ROMAN ZA MLADE (YOUNG ADULT)

U ovogodišnjoj rekordno bogatoj produkciji u okviru ovog žanra, favoriti Knjigoskopa bili su sledeći naslovi:
• Bendžamin Alire Saenz, ARISTOTEL I DANTE OTKRIVAJU TAJNE UNIVERZUMA (Publik praktikum)
• Dženi Han, MOMCIMA KOJE SAM VOLELA (Urban Reads)
• Endži Tomas, TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads)
• Jasminka Petrović, SVE JE U REDU (Kreativni centar)
• Ruta Sepetis, U MORU ZRNO SOLI (Urban Reads)
Dobitnik priznanja Knjigoskopa za najbolji roman za mlade (young adult) u 2017. godini je harizmatični debitantski roman Endži Tomas TA MRŽNJA KOJU SEJEŠ (Urban Reads), koji se na autentičan način bavi rasnim nasiljem u SAD, koristeći ga kao pozadinu za portret jedne porodice koja se iskreno trudi i jedne devojke koja je shvatila šta je hrabrost. U njemu se na svakih pedesetak strana nalazi neka scena ljudske dobrote koja ozbiljno potera na šmrcanje, a na kraju čitanje završite s radosnim osećanjem da i na zgarištu može cvet da nikne i da su ljudi vredni ljubavi.

Aleksandar Gubaš, Knjigoskop.com

Beograd, 5. februar 2018.

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Time After Time

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za:
– strani roman godine za decu
– najbolji dramski roman za decu

Dvanaestogodišnja Moli i njezina najbolja drugarica Bet postaju polusestre nakon što im se samohrani roditelji smuvaju međusobno. Prilagođavanje na novu situaciju ne ide lako, pogotovo uz Betinu stalnu tugu zbog toga što nije upoznala svoju pravu majku, koja je tragično stradala odmah posle porođaja. Jednog dana njih dve slučajno otkrivaju tajanstvenu prodavnicu iz koje jedna vrata vode u prošlost – u 1984. godinu, kad su obema majke bile tinejdžerke. Shvativši novonastale okolnosti, Bet postane opsednuta time da sretne i upozna svoju majku Fionu, pa makar i kao trinaestogodišnjakinju. No potraga za Fionom biće puna raznih iskušenja, a i u dobru i u zlu uz Bet će biti njena nerazdvojna Moli. Usput će i Moli shvatiti da njezina majka nije bila baš tako beskonfliktna tinejdžerka kao što voli da se predstavlja.

Džudi Kertin je autorka vrlo popularnih serijala o Alis i Megan, te o Ivi (oba serijala kod nas sistematično objavljuje Kreativni centar). Time After Time, koji je prvobitno trebalo da bude roman za sebe, brzo je pokazao potencijal za novi serijal, takođe zasnovan na drugarstvu devojčica pred-tinejdžerskog uzrasta, ali ovaj put s elementom putovanja kroz vreme. Ova vremeplovna igra pruža obilje mogućnosti za zabavu, otkrivanjem toga u koliko mnogo komičnih detalja se ne tako davna prošlost razlikovala od sadašnjosti. Autorka to ne propušta da iskoristi, dajući time dovoljno relaksirajućih momenata u ovom možda i najemotivnijem romanu u svom dosadašnjem opusu.

Prva situacija u kojoj Džudi Kertin dobro protrese emocije svojim čitaocima jeste doseljenje Bet i njenog oca kod Moli i njene majke. Iako na prvi pogled nema ništa lepše nego da dve najbolje drugarice počnu da žive zajedno kao sestre, ova nova konstelacija porodičnih odnosa donosi obema dosta bolnih trenutaka i iskušenja. Uhodavanje ove proširene porodice uopšte ne teče glatko, što nam autorka pokazuje kroz mnoštvo sitnih životnih detalja i situacija, vrlo dirljivih, a na trenutke i potresnih. No prava plima emocija se sprema tek kasnije, kroz Betino uzbuđenje tokom potrage za majkom tinejdžerkom, a pogotovo u scenama kad je zaista pronađe. To je deo romana koji je preporučljivo čitati uz maramicu negde pri ruci. Od Džudi Kertin nismo očekivali ništa manje od jedne pitke i zanatski korektno napisane avanture protkane ženskim drugarstvom, ali zahvaljujući nekim zaista briljantnim scenama Time After Time pruža nam i mnogo više, uspevajući da nas istinski uzdrma.

Kilkeni, gradić u Irskoj kamo glavne junakinje odvede potraga za Betinom majkom

muški lik: Stidljivi Džek, mladi radnik u prodavnici nameštaja u prošlosti, trpi ponižavanja od svog kolege s posla i ne usuđuje se da priđe devojci koja mu se sviđa, sve dok se Moli i Bet malo ne umešaju.
ženski lik: Bet je ovde zapravo centralni lik, strastveno želeći da popuni bolnu prazninu usled nemanja nikakvih uspomena na svoju majku.
epizodni lik: Džoan Lihi, zlobna učiteljica iz jedne škole iz prošlosti, uživa da svoje učenike ponižava i izvrgava javnom sramoćenju, ali će joj Moli i Bet malo zabiberiti čorbu.
odnos: Kao što je Bet centralni lik, tako je i njen odnos prema mami Fioni centralni odnos ovog romana – u prvom delu kroz nedostajanje, a u drugom kroz uspostavljanje tog odnosa, ali na neočekivanom, vršnjačkom nivou.
scena: Piknik na reci i zbližavanje Bet i Fione, pogotovo scena kad buduća majka raščešljava mokru kosu svojoj budućoj ćerki, pri čemu samo Bet zna koja je prava veza između njih dve.
zanimljivosti:
Posebno je zabavno zapažanje autorke da pre tri decenije još uvek nisu postojali koferi na točkiće, iako nije bilo nikakvog razloga ni tehničkih prepreka da budu izumljeni još vekovima ranije. Zaista, potpuno je neverovatno da je jednoj toliko prostoj ideji trebalo toliko dugo da nekome padne na pamet.
Činjenicu da 1984. godine nisu postojali mobilni telefoni Bet i Moli domišljato koriste kako bi besplatno putovale vozom, ubeđujući zbunjene konduktere da je to što drže u rukama eksperimentalni sistem za elektronske rezervacije karata.

emocije: 9
zabava: 8
stil: 8
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala – Džudi Kertin

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Džudi Kertin
naslov: TIME AFTER TIME
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0471-6
format: 14×21 cm
broj strana: 164
povez: meki
pismo: latinica
ilustracije: Aleksandra Nina Knežević
prevod sa engleskog: Danijela Mihić
originalno izdanje: Judi Curtin, Time After Time, 2016.

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra, sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Mrzim avanture!

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za najbolji avanturistički roman za decu

Devetogodišnji Laza je odličan učenik i sve mu ide u školi osim fizičkog. Potpuno je izgubljen slučaj za sve vrste sportskih aktivnosti. Na njegov užas, otac ga preko letnjeg raspusta upisuje na kamp u prirodi, zloslutnog naziva Avanturijada. Deca su u tom kampu podeljena u takmičarske timove, a Laza je dospeo u tim Tigrova. Osim njega, u Tigrovima su i proždrljivi Smoki, umišljeni Viktor, nadobudna Kaća i fensi drugarice Tea i Tijana. Prva dva dana u kampu su potpuna muka i trauma – čega god se dohvati, trapavi Laza svom timu donosi čistu propast, obrukavši se u svemu od fudbala do spusta sa litice. Međutim, kao dobar i požrtvovan drug, postepeno stiče simpatije ostalih, pa čak i Kaće, kojoj spasava omiljenu lutku kad je upala u vodu. Na završnom takmičenju Laza svojom domišljatošću ipak uspe da donese pobedu Tigrovima na Avanturijadi i svi počnu da ga obožavaju.

Mrzim avanture! je za Džeklin Vilson prilično netipičan roman: glavni junak je dečak; nema problematičnih i disfunkcionalnih porodica; ali zato ima avanturističkih scena i situacija u prirodi. Sve ove vrste odmaka od svog poznatog terena autorka je ovde izvela sasvim uspešno i funkcionalno, pa je tako ovaj roman za mlađe osnovce jednako zabavan i uzbudljiv kao i bilo koji drugi iz njenog opusa namenjenog tom  uzrastu, samo su tematski akcenti donekle drugačiji. Ovde je u prvom planu izlazak iz komforne zone, lična hrabrost, odnos prema telesnom i motoričkom razvoju, uspostavljanje timskog duha, kao i druge teme koje se odnose na socijalizaciju šeprtljavka. Neke druge stvari su pak zajedničke i ovom i ostalim romanima Džeklin Vilson: vršnjačko zadirkivanje, drugarstvo, borba za prihvatanje svoje drugačijosti.

Koliko god se ljutio na roditelje, pogotovo na oca, što je doveden pred tako ogroman izazov kao što je kamp pod nazivom Avanturijada, Laza na kraju shvata da mu se tog leta ne bi desilo ništa zanimljivo da je bilo po njegovom i da je ostao kod kuće ispred televizora, kao i da roditelji mogu da za svoje dete urade korisnu stvar čak i kad postupe suprotno njegovim željama. Mrzim avanture! može da posluži kao dobar podsticaj i ohrabrenje svakom detetu koje se kao Laza plaši da izađe van četiri zida i prihvati izazovnih zadataka, pa bi roditelji trebalo da iskoriste tu mogućnost, pogotovo što se ovaj roman lako i brzo pročita.

muški lik: Bucmasti Smoki, sa svojim zalihama slanih i slatkih grickalica, opušteno je, spontano i dobrodušno dete bez kompleksa, svesno svojih mana, ali i vrlina.
ženski lik: Kaća voli da bude zvezda, ali ume i da pokaže zahvalnost i odanost.
epizodni lik: Iskusni instruktor Vlada se pokazuje kao dobar sportski pedagog i ono što se danas zove omladinski radnik.
odnos: Laza i Kaća počnu svoje učešće u kampu tako što mu se ona izruguje i namešta mu blamove, ali on postepeno zadobije njeno poštovanje, pa čak i detinje simpatije.
scena: Razgovor Laze i instruktora Vlade o ljudskim strahovima i fobijama, gde veliki Vlada priznaje da se plaši malih crva i glista.
zanimljivosti:
Za razliku od drugih knjiga Džeklin Vilson, koje su prvo napisane kao knjige, a tek onda kao TV serije, ovde je bilo obrnuto: prvo je dobila poziv da napiše scenario za seriju, a onda joj se Lazina priča učinila toliko interesantnom da ju je objavila i kao knjigu.
Ova knjiga je napisana 1995. godine, kada je glavno sredstvo odvlačenja dece od fizičkih aktivnosti bio televizor. Danas TV više ne igra tu ulogu i bilo bi zanimljivo videti šta bi se sa Lazom dešavalo u vreme smartfona i video igrica.

emocije: 8
zabava: 8
stil: 8
edukativnost: 6

 

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala – Džeklin Vilson (1945)

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Džeklin Vilson
naslov: MRZIM AVANTURE!
izdanje na srpskom: Odiseja, 2017.
ISBN: 978-86-7720-145-6
format: 14×20 cm
broj strana: 112
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Tihomir Čelanović
prevod sa engleskog: Marija Vukosavljević
originalno izdanje: Jacqueline Wilson, Cliffhanger, 1995.

najpovoljnija kupovina: sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Gusari s ledenog mora

dobitnik godišnjeg priznanja Knjigoskopa za 2017. za:
– najbolji avanturistički roman za decu
– najbolji punoletni ženski lik
– najboljeg negativca

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za:
– strani roman godine za decu
– najbolji dramski roman za decu
– najbolji maloletni ženski lik

Devojčica Siri živi sa ostarelim ocem i mlađom sestrom Miki na jednom od ostrva u ledenom arhipelagu na severu, čiji stanovnici strepe od opakog gusara Beloglavog, koji pljačka ostrva i odvodi decu da rade u njegovom rudniku. Jednog dana Beloglavi otima i Miki, za šta se Siri oseća krivom i polazi u očajničku potragu sa sestricom. U toj potrazi niko se ne usuđuje da joj pomogne, sve dok na jednom brodu ne upozna krupnog mornara Fredrika, kome je Beloglavi pre mnogo godina takođe oteo mlađu sestru. Siri i Fredrik prolaze kroz razne nevolje na putu do ostrva na kome je baza Beloglavog, ali tamo ih gusari oboje zarobljavaju. Siri nateraju da radi u rudniku uglja zajedno sa iscrpljenom Miki, a Fredriku daju rok od tri dana da razmisli da li će se priključiti gusarima ili će ga streljati. Siri dobija specijalni zadatak da svakog dana sortira iskopane komade uglja i da najtvrđi komad odnese Beloglavom, koji želi da ga u specijalnoj mašini pretvori u dijamant. U ovoj beznadežnoj situaciji pojaviće se neočekivani saveznici: Golubica, čuvarka dece-robova, kao i zlostavljana vučica upregnuta u mašinu za pravljenje dijamanata.

Frida Nilson je autorka mojih omiljenih romana o devojčici Hedvigi i s velikim poverenjem uzeo sam na čitanje njen najnoviji roman. Međutim, posle lepršavosti dogodovština osmogodišnje Hedvige nikako nisam očekivao ovako mračno i ozbiljno štivo za starije osnovce. Gusari sa ledenog mora su priča smeštena u zaleđeni svet u kome vladaju zima, siromaštvo, glad, strah i očaj. Ipak, i u takvom svetu, ispunjenom okrutnostima raznih vrsta, autorka ostavlja dovoljno prostora za ljubav, nežnost i odanost, kreirajući svet veoma nabijen emocijama.

Žanrovski je ovaj roman prilično teško definisati. Svakako, to je delo fantastike, s nekim izmišljenim životinjama i bićima kao što su morske sirene (pritom, sirene ovde nisu zavodljive lepotice, već više podsećaju na masne morževe). Na početku romana nalazi se mapa izmišljenog arhipelaga koji je poprište radnje, i ta mapa i sirotinjski ribarski milje sa tih ostrva veoma podsećaju na trilogiju Ursule Legvin o Zemljomorju, kao i na druga popularna dela epske fantastike zasnovana na mapama i srednjovekovnoj sirotinji. Jedino što kod Fride Nilson nema nikakve magije, čarobnjaka, zmajeva ni tinejdžera obdarenih nadnaravnim sposobnostima, ali zato ima čudnovatih izuma, mehanizama sa zupčanicima i gomila uglja, što vrlo vuče na steampunk – osim što ovde ništa nije na paru, morem se ne putuje parobrodima već jedrenjacima, a ugalj nije gorivo već sirovina za pravljenje dijamanata.

U ovaj prilično originalno postavljen ambijent autorka je smestila jednu ozbiljnu avanturističku dramu bez natprirodnih dešavanja (ako izuzmemo Sirino neobično preživljavanje utapanja u ledenom moru), ali sa jako puno ličnih borbi, dilema, sumnji, osećanja krivice, samooptuživanja, strahova, teških odluka i bola. Sve je čudno u vezi s ovom knjigom, ali opet nekako divno i sa dozom tuge. Čudnovat je odnos Siri i bebe sirene koju pronalazi, kao i između bebe i majke-sirene. Čudnovata je i dirljiva ljubavna priča Sirinih i Mikinih roditelja: njihov otac je bio duplo stariji od majke, koja je umrla nedugo posle rođenja Miki, i taj gubitak je Siri i njenom ocu učinio Miki još voljenijom. Mnoga deca u tom svetu su bez bar jednog roditelja, koji su stradali u borbi za svakodnevnu egzistenciju, kao žrtve siromaštva, bolesti i tragičnih incidenata u susretu sa surovom prirodom.

Nasilje je posebno značajna tema romana, a pojavljuje se kao nasilje ljudi nad ljudima i ljudi nad drugim stvorenjima. Beloglavi tera decu da za njega kuluče u neljudskim uslovima u rudniku i te scene sa decom u rudniku su istinski potresne. Stanovnici arhipelaga su surovi prema mladuncima vukova koje otimaju od majki i prodaju bogatašima za vuču sanki. Ribari hvataju bebe morskih sirena da od njihove meke kože prave novčanike. Sirin drug Ejnar maltretira mladunče jedne velike ptice, ne bi li ga dresirao da mu lovi ribu. Kroz ceo roman provejava autorkina naklonost prema životinjama, deci i svima koji su zlostavljani, što najbolje dolazi do izražaja kroz postupke Siri, koja je spremna da se zbog odnosa prema životinjama zakači i s onim malobrojnim saveznicima u svojoj neizvesnoj avanturi.

Roman obiluje slikovitim epizodistima, kroz koje autorka iznosi svoja etička i ekološka razmišljanja o borbi za opstanak. Posebno su zanimljive njene misli o životinjskom u ljudima, o tome kako je čovek sklon da poživinči u surovoj sredini, ali i o tome kako i posle najtežih iskušenja i najlošijih odluka postoji kapacitet za iskupljenje i spas duše. Gusari sa ledenog mora je surova hardcore zimska bajka ispunjena škripanjem leda, mlečnom maglom i zaleđenim ribarskim mrežama, koja duboko preispituje suštinu ljudskosti u naturalističkom okruženju i pronalazi odgovor u ljubavi, brizi za druga živa bića i uživanju u pesmi strnadice.

muški lik: Beloglavi, zlostavljač dece opsednut fiksidejom o proizvodnji dijamanata, koji nije primetio kako je od deteta koje se grozi nasilja izrastao u bezosećajnog i poremećenog mračnjaka.
ženski lik: Golubica je kao kidnapovano uplašeno dete izborila svoju slobodu od rudnika tako što je pristala da glumi ćerku Beloglavom i da stražari nad drugom decom, a taj svoj gubitak duše pokušava da kompenzuje nežnošću prema zlostavljanoj vučici Beloglavog.
epizodni lik: Ejnar, dečak koji je spasao Siri život i doveo je kući da se oporavi, toliko je opterećen željom za izlazak iz siromaštva da ne ume uvek da postavi jasne etičke granice.
odnos: Fredrik i Siri, džin i dugmence, povezani time što su oboje zbog svoje detinje obesti u jednom trenutku skrivili strašnu sudbinu svojih mlađih sestara, pa su se udružili u očajničkom pokušaju da se iskupe.
scena: Epizoda sa bebom sirenom daje poseban ugođaj celom romanu – da nije toga, ovo bi bila suva realistična drama, uzbudljiva i potresna, ali prilično obična i “ovozemaljska”; međutim, ubacivanje scene sa bebom sirenom daje celom romanu jedan začudan poetski ton, a humanističku potku cele priče diže na spiritualni nivo.
zanimljivosti: Ostrva u arhipelagu koji je izmislila Frida Nilson imaju vrlo originalna imena – vidi mapu.

emocije: 10
zabava: 9
stil: 10
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala – Frida Nilson (1979)

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Frida Nilson
naslov: GUSARI S LEDENOG MORA
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0422-8
format: 13×19 cm
broj strana: 304
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Aleksander Janson
prevod sa švedskog: Svetlana Tot
originalno izdanje: Frida Nilsson, Ishavspirater, 2015.

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra, sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Sajamske preporuke 2017/18

Beogradski sajam knjiga svake godine predstavlja veliku prezentaciju izdavačkih noviteta, svežih hitova, kao i izdanja koja imaju dobru prođu u dužem vremenskom periodu. Rezultati prodaje na ovom sajmu su pouzdan pokazatelj traženosti i interesovanja koje vlada za pojedinim naslovima. Tako je i sa knjigama za decu i mlade.

U vreme novogodišnjih kupovina i poklanjanja, Knjigoskop donosi prikaz najtraženijih naslova za decu i mlade na štandovima specijalizovanih domaćih izdavača, kao moguć putokaz i pomoć u odabiru poklona. Evo koje romane su deca, mladi i roditelji najviše kupovali na Sajmu 2017:

KREATIVNI CENTAR

  1. Jasminka Petrović: Sve je u redu (prikaz Knjigoskopa)
  2. Ivana Nešić: Misija: Muzej (prikaz Knjigoskopa)
  3. Džudi Kertin: Time After Time
  4. Vesna Aleksić: Krokodil peva (prikaz Knjigoskopa)
  5. Zlatko Vasić: Čudesno putovanje (prikaz Knjigoskopa)

ODISEJA

  1. Jasminka Petrović: Hoću kući!
  2. Ju Nesbe: Doktor Proktor i smak sveta. Možda. (prikaz Knjigoskopa)
  3. Danijel Penak: Džukac Kucov (prikaz Knjigoskopa)
  4. Džeklin Vilson: Sami u kući (prikaz Knjigoskopa)
  5. Džeklin Vilson: Mrzim avanture!

PČELICA

  1. Kristijana F.: Mi deca sa stanice Zoo
  2. Uglješa Šajtinac: Banda neželjenih ljubimaca (gostujući prikaz na Knjigoskopu)
  3. Goran Marković: Arči i Dora spasavaju napuštenog psa
  4. Magdalena Miković: Plava
  5. Nada Vuković Đokić: Zoja, mala pijanistkinja

URBAN READS

  1. Džon Grin: Nema kraja kornjačama
  2. Li Bardugo: trilogija Griša
  3. Ejmi Kaufman, Džej Kristof: Gemina
  4. Dženi Han: Momcima koje sam volela
  5. Džon Grin: Krive su zvezde

Većina ovih naslova su izdanja iz 2017. godine, ali ima i onih koji su zaseli na vrh popularnosti već više godina. Autori koji se pojavljuju sa više od jednog naslova su Jasminka Petrović, Džon Grin i Džeklin Vilson, što svedoči o njihovom kvalitetu, popularnosti, uredničkoj podršci i postojanju značajne baze fanova.

Naravno, daleko od toga da su ovo jedini romani u aktuelnoj ponudi koji zaslužuju pažnju, ali naslovi sa ove liste očigledno imaju veliku čitalačku podršku i svakako ih vredi uzeti u razmatranje prilikom odabira poklona za mlade čitaoce. Ili za same sebe.

Hvala izdavačkim kućama na dostavljenim podacima.

Aleksandar Gubaš

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image