Category Archives: fantastika

romani s elementima nadnaravnog

Svakog dana

Prilično je uvrnuto kad imaš 16 godina i od rođenja se svakog dana budiš u telu nekog drugog svojih godina. I to bez obzira na pol, rasu, društveni status, zdravstveno stanje… Upravo tako izgleda život glavnog lika romana Svakog dana, koji sam sebe naziva prosto A, budući da nema nikakav drugi stalni identitet ni oblik.

Svakog-dana-000002422450

Svakog dana menjajući okolnosti u kojima živi, bez stalne porodice i prijatelja, A je lišen i mogućnosti da ostvari vezu s nekim – sve dok se jednog dana ne probudi kao dečko svoje vršnjakinje Rianon, koja ga opčini na prvi pogled, nateravši ga da pokuša da premosti ograničenja koja mu nameće životna situacija. Posle tog jednodnevnog susreta i zajedničkog izleta sa Rianon na obalu okeana, A postaje opsednut njome i svakog od narednih dana nastoji da joj priđe, u telu u kom se tog dana zatekne, bez obzira na okolnosti i na posledice po budući život lika u čijem telu se pojavi.

Njegova upornost uspe da privuče pažnju Rianon, ali ona tu ima dvostruki problem: voli svog sadašnjeg dečka i ne zna kako da se prilagodi osobini A da menja obličja, čak i kad bi htela vezu s njim. Nije nimalo jednostavno smuvati se s nekim ko će se danas pojaviti kao hevi metalac, a sutra kao nafurana crnkinja, i koga pritom nikako ne možeš da upoznaš sa svojim roditeljima.

Ali A ne odustaje i bori se protiv bizarnih ograničenja koja mu je sudbina nametnula, što dovodi do pobune jednog od likova u čijem telu je jednog dana proganjao Rianon. I dok s jedne strane pokušava da održi kontakt sa Rianon po svaku cenu, a sa druge strane beži od verskog fanatika koji ga smatra đavolom koji zaposeda tela, A na kraju mora da nađe neko rešenje kako da prekine celu tu gužvu tako da niko ne ostane povređen. Osim možda njega samog.

everyday

Roman Svakog dana zasnovan je na fantastičnoj polaznoj tački koja pruža mogućnosti za razna zanimljiva preispitivanja, što autor Dejvid Levitan ne ostavlja neiskorišćenim. Istražujući razne moguće posledice situacije u kojoj A živi, Levitan kreira emotivnu melodramu napakovanu raznim slojevitim likovima i njihovim sudbinama o koje se A očeše tokom boravka u njihovim telima – od dijabetičara koji je lud za bejzbolom do devojke koja je veče pre toga pijana ubila rođenog brata.

Kratkotrajan boravak glavnog lika u telima svih njih obeležen je stalnom moralnom dilemom do koje mere on sme da utiče na njihove buduće živote pokušavajući da nekako izgradi svoj sopstveni. Da li sme da ih posvađa s njihovim roditeljima, kršeći pravila kako bi sebi namestio priliku da se vidi sa Rianon? Ako treba da se kresne sa Rianon dok je u telu nekoga ko nikad nije imao seks, da li ima pravo da mu oduzme sećanje na taj trenutak?

djavo2

Još je zanimljivija Levitanova uniseks dimenzija ovog dela. Glavni junak kroz ceo roman menja pol i rod, bivajući jednako u telima i muških i ženskih 16-ogodišnjaka, i gej i heteroseksualne orijentacije. On je na to navikao i nema s tim nikakav problem, јеr održava jasan kontinuitet svojih emocija prema Rianon, bez obzira na to iz kog tela ih tog dana ispoljava. Međutim, Rianon nije tako opuštena u pogledu neizvesnosti da li će sledećeg dana razmenjivati nežnosti sa A kao momkom ili kao devojkom. Ili kao trandžom.

Ne manje zanimljivo je i Levitanovo istraživanje porodice i osećanja pripadnosti, kao nečega čega je A bolno lišen. Dok je s jedne strane A mnogo bogatiji od bilo kog svog vršnjaka za sva ona iskustva koja je proživeo boraveći u raznim telima i proživljavajući njihova iskustva i sudbine, on je istovremeno i mnogo nesrećniji od njih zbog nemogućnosti da bilo gde pusti korenje. To je takođe jedna od mnogo stvari o kojima će nas čitanje ovog prilično filozofskog romana navesti na razmišljanje.

FAVORITI

ženski lik: Kelsi, depresivna tinejdžerka u čijem telu se jednog dana A probudio, i čijem ocu on i Rianon pomažu da je spreči u planiranom samoubistvu.

muški lik: Dobri đak Nejtan, zbunjen posledicama prisustva A u svom telu, koji pokušava da komunicira sa đavlom preko i-mejla.

epizodni lik: To bi mogao da bude bilo koji od brojnih likova u čijem telu se A probudio, ali recimo neka izbor padne na hakera koji pravi fontove i naziva ih imenima devojaka u koje je zaljubljen.

odnos: Mali A i svi jednodnevni roditelji iz njegovog ranog detinjstva, koji nikako ne razumeju zašto njihovo malo dete izjednačava “laku noć” i “zbogom” i veruje da ih nikad više neće videti nakon što ga spreme na spavanje.

scena: Sahrana dede jednog od likova u čijem telu se A probudio, kada postaje bolno svestan koliko mu nedostaje pripadanje nekoj porodici.

deda

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 8
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7346-967-6
izdanje na srpskom: Dereta, 2014.
originalno izdanje: David Levithan, Every Day, 2012.
broj strana: 321
naslovna strana: Jana Vuković

* * *

DEJVID LEVITAN (1972)

 dejvid

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Bela vrana

Bela vrana je debitantski roman britanske autorke Sali Grin, koji je gotovo preko noći postigao veliki svetski uspeh, a planiran je kao prvi deo trilogije koja je još u fazi nastajanja. Radnja se dešava u savremeno vreme, ali su glavni likovi veštice i vešci, koji žive među nama i poseduju nadnaravne moći o kojima mi obični smrtnici ne znamo ništa; zato nas oni i zovu neupućenima. Osnovni dramski sukob ovog romana zasniva se na tome da veštice i vešci nisu jedinstveni – dele se na bele i crne, koji su međusobno u smrtnoj zavadi i među njima postoji vekovno neprijateljstvo do istrebljenja. Glavni junak je mladi Nejtan, vrlo jedinstven među vešcima po tome što mu je majka bela, a otac crn, što ga čini podjednako neprihvatljivim i za jedne i za druge.

bela_vrana_vv-2

Budući da se njegov otac Markus, kao poslednji crni veštac u Engleskoj, jako pažljivo krije, a bela majka mu je naterana na samoubistvo, Nejtana podiže baba, zajedno s njegovim polusestrama i polubratom Aranom, koji su svi beli. Za Nejtana je posebno zainteresovan Savet belih veštica i veštaca, jer se nadaju da će pomoću njega, kad odraste, moći da uhvate i ubiju Markusa, koji je surovo pobio nebrojenu gomilu belih i pojeo im još živo srce. Beli kontrolišu Nejtanovo ponašanje posebnim rezolucijama koje donose, a njegova baba mora redovno da ga dovodi na procene i ne sme da ga pušta nigde van mesta boravka bez odobrenja Saveta belih.

Ovo ograničenje kretanja krše i baba i Nejtan, pa on počne da se sastaje na tajnom mestu s Analizom, drugaricom iz škole, koja je bela. Između njih dvoje se rodi zabranjena ljubav i zbog toga ga Analizina braća surovo isprebijaju i iskasape nožem. To je tek početak Nejtanovih muka. Pre njegovog 16. rođendana beli ga oduzimaju babi i daju na podučavanje Siliji, ružnoj veštici koja ga drži okovanog u kavezu i svakodnevno ga prebija. Silija ga trenira da ovlada raznim borilačkim veštinama potrebnim za ubistvo Markusa, ali koje su mu istovremeno bitne i za preživljavanje u surovom okruženju u kome mora da se kreće. Ona ga podučava i istoriji crnih i belih, a posebno Markusove familije. Između Nejtana i Silije se razvije neobična vrsta privrženosti zatočenika i čuvara.

U jednom trenutku savet oduzima Nejtana i od Silije, te ga odvodi na žigosanje pomoću posebne vrste bolne magijske tetovaže. Ali Nejtan uspe da pobegne iz sedišta Saveta belih i kreće u ispunjenje misije: sva deca veštica i veštaca za svoj 17. rođendan moraju da od svojih roditelja ili najbližih odraslih srodnika dobiju veštičji dar, koji se prenosi pijenjem rođačke krvi. Bez toga, osuđeni su na rano umiranje. Zato Nejtan pre svog 17. rođendana mora da uradi ono što ceo Savet belih godinama uzaludno pokušava – da nađe neuhvatljivog Markusa. I još da popije krv iz njegove rane.

Put do Markusa vodi preko Žive, vrlo nezgodne crne veštice koja upravlja vremenom i koja je razvila biznis trgovine krvlju i sa crnima i sa belima. No ni Živu nije lako naći, jer se i ona krajnje oprezno krije. Kad je konačno nađe i zamoli da mu pomogne da nađe oca i postane veštac na svoj skori 17. rođendan, Nejtan se suočava sa visokom cenom koju Živa traži za tu uslugu – ona od njega očekuje da ubije Markusa.

bela vrana

Bela vrana je napet i fascinantan roman koji se dešava u tajnom svetu savremenih veštica i veštaca, izuzetno brutalnom i okrutnom. Tu se generacijama unazad dešavaju uzajamna svirepa ubistva, mučenja, kasapljenja i progoni između crnih i belih, pri čemu i jedni i drugi sebe smatraju za pravednike, a one druge za divlje zveri. Taj svet je toliko surov da je Bela vrana zapravo svojevrsna studija o sadizmu. Kroz ceo roman Nejtan doživljava sve moguće vrste fizičkog nasilja: razbijanje glave ciglom, višestruko lomljenje rebara, izuzetno bolno tetoviranje do kosti, spaljivanje šake kiselinom, sečenje kože na leđima nožem itd. Ništa manje razorna nije ni psihološka tortura i socijalna izopštenost koju su mu nametnuli beli. Žilavi Nejtan pokušava da izađe na kraj sa represijom kojoj je izložen tako što se inspiriše svojim uzorom, glavnim likom Solženjicinovog romana “Jedan dan u životu Ivana Denisoviča”, pa se tako u jednom trenutku i naziva Nejtan Markusovič.

Bela vrana je krvlju ispisana priča o granicama okrutnosti i trpljenja, o patnji, upornosti, prkosu, nadi, veri, ljubavi i poverenju. U filozofskom smislu, ovaj roman je posebno zanimljiv kao potpuna relativizacija dobra i zla: ovde je teško bilo koga jasno definisati kao dobrog ili lošeg – u određenim okolnostima skoro svi čine neke stvari koje mogu biti okarakterisane kao dobro ili kao zlo, ili kao oboje istovremeno.

halfgood

FAVORITI

ženski lik: Silija, veštica koja voli da bije i iz razonode svako toliko premlati ili našamara Nejtana, ali uprkos tome među njima postoji razumevanje koje nadilazi odnose ljubavi i mržnje; ona mu dođe kao neka vrsta grube zamene za majku.

muški lik: Gabrijel, gej crni veštac koji povezuje Nejtana sa Živom i zaljubljuje se u njega.

epizodni lik: Trev, ćutljivi stručnjak za tetovaže, koji je dobar primer sticanja i poklanjanja poverenja među nepoznatim osobama, što je jedna od bočnih tema romana.

odnos: Slojevit odnos između Nejtana i Silije, jedan od zanimljivijih u novijoj young adult literaturi.

scena: Pre nego neku posebnu scenu, izdvojio bih ceo period Nejtanovog zatočeništva kod Silije i sve razgovore s njom.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 8
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 5

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-505-2422-0
izdanje na srpskom: Evro-Giunti, 2014.
originalno izdanje: Sally Green, Half Bad, 2014.
broj strana: 329

* * *

SALI GRIN (1961)

Sally Green

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Kraj zime

U svom romanu Kraj zime francuski pisac Žan-Klod Murleva preneo nam je svoje lično iskustvo života u internatu za decu bez roditelja. Kroz ceo ovaj roman glavni likovi ostaju duboko obeleženi odrastanjem u jednom takvom internatu, u jednoj nesrećnoj zemlji, u jedno nesrećno vreme. Ta tuga i čežnja za slobodom daju osnovni ton celom romanu.

Kraj zime.cdr

Zemlja u kojoj se sve to dešava nije imenovana, ali možemo je zamisliti kao neku siromašnu evropsku zemlju iz bivšeg komunističkog bloka, koja doživljava vrlo mračne istorijske trenutke u nekom neodređenom vremenu koje sasvim podseća na 20. vek. Iako na omotu knjige piše da se radnja dešava “u fantastičnom svetu koji se po mnogo čemu razlikuje od našeg”, meni se taj svet uopšte ne razlikuje bitno od nekih slučajeva koji su se zaista dešavali, a sigurno se i sada dešavaju, na raznim tačkama planete. Recimo, južnoamerička zemlja Čile je u jednom krvavom periodu svoje istorije bila pod vlašću upravo jedne takve ekipe kao što su vladari u Kraju zime. U Čileu je takva vlast iz noćne more bila ružna stvarnost dugih 17 godina – a takvih primera ima puno.

Zbog uznemiravajućeg podsećanja na mnoge stvarne situacije u istoriji čovečanstva, meni je Kraj zime delovao veoma ubedljivo čak i pored očitih elemenata fantastike – nisam još rekao da su među bitnim likovima u ovom romanu i pripadnici čovekolikih rasa ljudi-konja i ljudi-pasa. Zapravo, da budem iskren, kad sam na omotu pročitao da se u knjizi pominju ljudi-konji i ljudi-psi, neki pokret otpora koji se zove bukvalno Otpor, tiranski režim koji se zove Falanga (kao i neki fašistički pokreti u Evropi) – nisam imao mnogo visoka očekivanja. Međutim, sa svakom pročitanom stranom utisak se menjao.

Glavni junaci su Milena i Bartolomeo, Elen i Milos (s, ne š) – dva para tinejdžera koji žive vrlo turoban život u internatu sa okrutnim pravilima, pre nego što se slučajno sretnu na ulici prilikom posete utešiteljkama. Utešiteljke su dobre žene koje domska deca imaju pravo da posete par puta godišnje na po dva sata, kad im čemer života u internatu postane baš neizdrživ. Susret ovo četvoro mladih u naselju utešiteljki pokrenuće ceo niz dešavanja: bekstvo svo četvoro iz internata, vrlo dramatično izbegavanje potere ljudi-pasa i mučno ubistvo koje je jedan od junaka morao da izvrši golim rukama. Glavni junaci su se odjednom našli u vrlo neočekivanim ulogama: oni su takoreći pravo sa krova internata uskočili u centar pokretanja pobune protiv vladavine Falange.

amazon

Čitava ta revolucija možda na kraju deluje pomalo naivno i idealistično, ali je Murleva uspeo da izuzetno verno prenese sav bol i jad – i ljubav – u srcima tih ljudi koji dižu pobunu. Meni je kao najjači utisak prilikom i posle čitanja ovog romana ostala čežnja svih junaka za zagrljajem i toplinom u hladnim vremenima. Zagrljaj je ono što su domska deca tražila od utešiteljki. Zagrljaj utešiteljki je ono što je tu decu kasnije održalo u očajničkoj borbi za kidanje okova u kojima su živeli. Zagrljaj je ono što je i utešiteljkama trebalo od dece.

Kraj zime ima puno dragih i tužnih likova, a čak je i glavni negativac prikazan kao stvor gladan ljubavi i muzike. To je roman o prirodnoj i neugasivoj ljudskoj potrebi za zagrljajem i svetlom. Među likovima koji izazivaju posebno jake emocije je i mala Katarina Pansek, koja velik deo romana provede u potpuno mračnoj samici. Tamo joj je svetlo bilo ograničeno na samo osam šibica koje je imala da zapali kako bi videla crtež neba na plafonu. Zato je svaki dan palila samo po jednu, ali kad ih je sve potrošila, mrak u njenoj samici je i dalje trajao. Sve dok joj, neočekivano, nečije dobro delo nije otvorilo vrata u potpunom mraku.

Kraj zime je roman o tome kako se osećaju oni kojima je mrak predugo trajao. Roman u kome osetite istinsku stravu i mučninu dobrog čoveka koji je primoran da ubije kako bi preživeo. Jako lep i bolan, prilično mračan, ali ipak pun nade, za čitaoce koji nisu neizlečivi pesimisti.

FAVORITI

ženski lik: Poli, Elenina krupna i mekana utešiteljka.

muški lik: Faber, poglavica ljudi-konja, ponosni dobroćudni džin koji godinama ne izlazi iz kuće zbog poniženja koje mu je nanela Falanga.

epizodni lik: “Dva i po”, egzekutor i plaćeni ubica Falange, poznat po tome što uhvaćenim žrtvama broji do tri da progovore, ali uvek puca posle dva.

odnos: Između Milosa i njegovog gladijatorskog trenera.

scena: Smotra ljudi-konja u magli pred završni marš, i ulazak Bartolomea i Milene među zaštitničku gomilu tela postrojenih ljudi-konja.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 10
ZABAVA: 6
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7720-106-7
izdanje na srpskom: Odiseja, 2013.
originalno izdanje: Jean-Claude Mourlevat, Le Combat d’hiver, 2006.
broj strana: 417

* * *

ŽAN-KLOD MURLEVA (1952)

Jean-Claude-Mourlevat

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image