Category Archives: Francuska

knjige koji su izvorno objavljene u Francuskoj

Džukac Kucov

Dzukac za sajt

radnja
Glavni lik romana je jedan nelepi štenac kojeg su vlasnici zbog ružnoće pokušali da likvidiraju odmah čim se oštenio, no on preživljava uz pomoć pseće pomajke, koja ga na gradskoj deponiji u Nici nauči prvim stvarima o životu. Poslušavši savet pomajke, on dospe u grad u potrazi za gazdom, i posle avanture na gradskim ulicama devojčica Jabučica ga spasava od šintera, usvaja ga i daje mu ime Kucov. No to ne deluje kao konačno egzistencijalno rešenje za njega, jer se Jabučica ne pokazuje kao baš najodgovornija gazdarica, pa se tužni Kucov vraća na ulicu. Tamo dobija ključne životne lekcije od novog prijatelja i zaštitnika, prevejanog uličnog džukca Hijene, koji pomaže Kucovu da socijalno sazri u odnosu prema ljudima.

komentar
Ovaj roman Danijela Penaka savršeno pravi lepotu od ružnoće, uzimajući kao glavne junake dva izrazito ružna kučeta koja imaju dušu. Ima divnih razmišljanja o ljubavi i nemogućnosti prisiljavanja nekoga na ljubav, kao i o potrebi za poštovanjem slobode izabranog partnera, bio to pas, čovek, prijatelj ili ljubavnik. Ima i lep mini-esej o deci kao čudnoj mešavini kontradiktornih impulsa. Penak nam ne ulepšava sliku nemilosrdne stvarnosti, ali je prikazuje sa humorom i toplinom. Jako divan i pametan roman, jedan od onih preporučljivih i odraslima.

muški lik: Hijena, pas uličar čiji nadimak opisuje njegov izgled, Kucovu otkriva suštinu ljubavi.
ženski lik: Jabučica, razmažena devojčica koja, kao i Kucov, prolazi svoj razvojni put do uspostavljanja zrelih odnosa sa drugima.
epizodni lik: Krupan pas Vuneni, sapatnik Kucovu iz kafilerije, očinska uteha i zaštita u ta tri jeziva dana koje je Kucov proveo među psima osuđenim na smrt.
odnos: Hijena i Vepar, pas i čovek, dve samostalne ličnosti koje vezuje ružna spoljašnjost, umetnička duša i predivno prijateljstvo.
scena: Kad Hijena odvede Kucova noću na parisko groblje pasa koje čuvaju mačke, vrlo emotivna i poetična scena koja slavi ljubav i različitosti.

34974e243017a421cf5b7ab5e5d96c44

zanimljivosti
Na početku romana Penak je napisao posvetu svim psima svog života, navodeći ih 18 poimence. U pogovoru je izneo jedan vrlo strastven apel protiv pravljenja čistih rasa. A u samom romanu nam je, kroz njušne doživljaje Kucova, uzbudljivo dočarao pseću geografiju zasnovanu na mirisima.

emocije: 9
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 9

najpovoljnija kupovina: Odisejin sajt

Aleksandar Gubaš

OPŠTI PODACI O ROMANU

autor: Danijel Penak
naslov: DŽUKAC KUCOV
naslovna strana: Tihomir Čelanović
prevod: Ana A. Jovanović
izdanje na srpskom:
 Odiseja, 2014.
cena na sajtu izdavača: 660 din (20.01.2016.)
broj strana: 188
ISBN: 978-86-7720-112-8
originalno izdanje: Daniel Pennac, Cabot-Caboche, 1982. (naš omot je bolji)

couv_cabot

ključne reči
dečji roman, suzavac, duhovne vrednosti, odrastanje, životinje, Odiseja, Francuska

* * *

on je ovo napisao – Danijel Penak (1944)

g1_u65848_0pennac

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Kraj zime

U svom romanu Kraj zime francuski pisac Žan-Klod Murleva preneo nam je svoje lično iskustvo života u internatu za decu bez roditelja. Kroz ceo ovaj roman glavni likovi ostaju duboko obeleženi odrastanjem u jednom takvom internatu, u jednoj nesrećnoj zemlji, u jedno nesrećno vreme. Ta tuga i čežnja za slobodom daju osnovni ton celom romanu.

Kraj zime.cdr

Zemlja u kojoj se sve to dešava nije imenovana, ali možemo je zamisliti kao neku siromašnu evropsku zemlju iz bivšeg komunističkog bloka, koja doživljava vrlo mračne istorijske trenutke u nekom neodređenom vremenu koje sasvim podseća na 20. vek. Iako na omotu knjige piše da se radnja dešava “u fantastičnom svetu koji se po mnogo čemu razlikuje od našeg”, meni se taj svet uopšte ne razlikuje bitno od nekih slučajeva koji su se zaista dešavali, a sigurno se i sada dešavaju, na raznim tačkama planete. Recimo, južnoamerička zemlja Čile je u jednom krvavom periodu svoje istorije bila pod vlašću upravo jedne takve ekipe kao što su vladari u Kraju zime. U Čileu je takva vlast iz noćne more bila ružna stvarnost dugih 17 godina – a takvih primera ima puno.

Zbog uznemiravajućeg podsećanja na mnoge stvarne situacije u istoriji čovečanstva, meni je Kraj zime delovao veoma ubedljivo čak i pored očitih elemenata fantastike – nisam još rekao da su među bitnim likovima u ovom romanu i pripadnici čovekolikih rasa ljudi-konja i ljudi-pasa. Zapravo, da budem iskren, kad sam na omotu pročitao da se u knjizi pominju ljudi-konji i ljudi-psi, neki pokret otpora koji se zove bukvalno Otpor, tiranski režim koji se zove Falanga (kao i neki fašistički pokreti u Evropi) – nisam imao mnogo visoka očekivanja. Međutim, sa svakom pročitanom stranom utisak se menjao.

Glavni junaci su Milena i Bartolomeo, Elen i Milos (s, ne š) – dva para tinejdžera koji žive vrlo turoban život u internatu sa okrutnim pravilima, pre nego što se slučajno sretnu na ulici prilikom posete utešiteljkama. Utešiteljke su dobre žene koje domska deca imaju pravo da posete par puta godišnje na po dva sata, kad im čemer života u internatu postane baš neizdrživ. Susret ovo četvoro mladih u naselju utešiteljki pokrenuće ceo niz dešavanja: bekstvo svo četvoro iz internata, vrlo dramatično izbegavanje potere ljudi-pasa i mučno ubistvo koje je jedan od junaka morao da izvrši golim rukama. Glavni junaci su se odjednom našli u vrlo neočekivanim ulogama: oni su takoreći pravo sa krova internata uskočili u centar pokretanja pobune protiv vladavine Falange.

amazon

Čitava ta revolucija možda na kraju deluje pomalo naivno i idealistično, ali je Murleva uspeo da izuzetno verno prenese sav bol i jad – i ljubav – u srcima tih ljudi koji dižu pobunu. Meni je kao najjači utisak prilikom i posle čitanja ovog romana ostala čežnja svih junaka za zagrljajem i toplinom u hladnim vremenima. Zagrljaj je ono što su domska deca tražila od utešiteljki. Zagrljaj utešiteljki je ono što je tu decu kasnije održalo u očajničkoj borbi za kidanje okova u kojima su živeli. Zagrljaj je ono što je i utešiteljkama trebalo od dece.

Kraj zime ima puno dragih i tužnih likova, a čak je i glavni negativac prikazan kao stvor gladan ljubavi i muzike. To je roman o prirodnoj i neugasivoj ljudskoj potrebi za zagrljajem i svetlom. Među likovima koji izazivaju posebno jake emocije je i mala Katarina Pansek, koja velik deo romana provede u potpuno mračnoj samici. Tamo joj je svetlo bilo ograničeno na samo osam šibica koje je imala da zapali kako bi videla crtež neba na plafonu. Zato je svaki dan palila samo po jednu, ali kad ih je sve potrošila, mrak u njenoj samici je i dalje trajao. Sve dok joj, neočekivano, nečije dobro delo nije otvorilo vrata u potpunom mraku.

Kraj zime je roman o tome kako se osećaju oni kojima je mrak predugo trajao. Roman u kome osetite istinsku stravu i mučninu dobrog čoveka koji je primoran da ubije kako bi preživeo. Jako lep i bolan, prilično mračan, ali ipak pun nade, za čitaoce koji nisu neizlečivi pesimisti.

FAVORITI

ženski lik: Poli, Elenina krupna i mekana utešiteljka.

muški lik: Faber, poglavica ljudi-konja, ponosni dobroćudni džin koji godinama ne izlazi iz kuće zbog poniženja koje mu je nanela Falanga.

epizodni lik: “Dva i po”, egzekutor i plaćeni ubica Falange, poznat po tome što uhvaćenim žrtvama broji do tri da progovore, ali uvek puca posle dva.

odnos: Između Milosa i njegovog gladijatorskog trenera.

scena: Smotra ljudi-konja u magli pred završni marš, i ulazak Bartolomea i Milene među zaštitničku gomilu tela postrojenih ljudi-konja.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 10
ZABAVA: 6
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7720-106-7
izdanje na srpskom: Odiseja, 2013.
originalno izdanje: Jean-Claude Mourlevat, Le Combat d’hiver, 2006.
broj strana: 417

* * *

ŽAN-KLOD MURLEVA (1952)

Jean-Claude-Mourlevat

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image