Category Archives: alkohol i opijati

romani u kojima postoje scene opijanja, pušenja kanabisa i/ili konzumacije droga

Svakog dana

Prilično je uvrnuto kad imaš 16 godina i od rođenja se svakog dana budiš u telu nekog drugog svojih godina. I to bez obzira na pol, rasu, društveni status, zdravstveno stanje… Upravo tako izgleda život glavnog lika romana Svakog dana, koji sam sebe naziva prosto A, budući da nema nikakav drugi stalni identitet ni oblik.

Svakog-dana-000002422450

Svakog dana menjajući okolnosti u kojima živi, bez stalne porodice i prijatelja, A je lišen i mogućnosti da ostvari vezu s nekim – sve dok se jednog dana ne probudi kao dečko svoje vršnjakinje Rianon, koja ga opčini na prvi pogled, nateravši ga da pokuša da premosti ograničenja koja mu nameće životna situacija. Posle tog jednodnevnog susreta i zajedničkog izleta sa Rianon na obalu okeana, A postaje opsednut njome i svakog od narednih dana nastoji da joj priđe, u telu u kom se tog dana zatekne, bez obzira na okolnosti i na posledice po budući život lika u čijem telu se pojavi.

Njegova upornost uspe da privuče pažnju Rianon, ali ona tu ima dvostruki problem: voli svog sadašnjeg dečka i ne zna kako da se prilagodi osobini A da menja obličja, čak i kad bi htela vezu s njim. Nije nimalo jednostavno smuvati se s nekim ko će se danas pojaviti kao hevi metalac, a sutra kao nafurana crnkinja, i koga pritom nikako ne možeš da upoznaš sa svojim roditeljima.

Ali A ne odustaje i bori se protiv bizarnih ograničenja koja mu je sudbina nametnula, što dovodi do pobune jednog od likova u čijem telu je jednog dana proganjao Rianon. I dok s jedne strane pokušava da održi kontakt sa Rianon po svaku cenu, a sa druge strane beži od verskog fanatika koji ga smatra đavolom koji zaposeda tela, A na kraju mora da nađe neko rešenje kako da prekine celu tu gužvu tako da niko ne ostane povređen. Osim možda njega samog.

everyday

Roman Svakog dana zasnovan je na fantastičnoj polaznoj tački koja pruža mogućnosti za razna zanimljiva preispitivanja, što autor Dejvid Levitan ne ostavlja neiskorišćenim. Istražujući razne moguće posledice situacije u kojoj A živi, Levitan kreira emotivnu melodramu napakovanu raznim slojevitim likovima i njihovim sudbinama o koje se A očeše tokom boravka u njihovim telima – od dijabetičara koji je lud za bejzbolom do devojke koja je veče pre toga pijana ubila rođenog brata.

Kratkotrajan boravak glavnog lika u telima svih njih obeležen je stalnom moralnom dilemom do koje mere on sme da utiče na njihove buduće živote pokušavajući da nekako izgradi svoj sopstveni. Da li sme da ih posvađa s njihovim roditeljima, kršeći pravila kako bi sebi namestio priliku da se vidi sa Rianon? Ako treba da se kresne sa Rianon dok je u telu nekoga ko nikad nije imao seks, da li ima pravo da mu oduzme sećanje na taj trenutak?

djavo2

Još je zanimljivija Levitanova uniseks dimenzija ovog dela. Glavni junak kroz ceo roman menja pol i rod, bivajući jednako u telima i muških i ženskih 16-ogodišnjaka, i gej i heteroseksualne orijentacije. On je na to navikao i nema s tim nikakav problem, јеr održava jasan kontinuitet svojih emocija prema Rianon, bez obzira na to iz kog tela ih tog dana ispoljava. Međutim, Rianon nije tako opuštena u pogledu neizvesnosti da li će sledećeg dana razmenjivati nežnosti sa A kao momkom ili kao devojkom. Ili kao trandžom.

Ne manje zanimljivo je i Levitanovo istraživanje porodice i osećanja pripadnosti, kao nečega čega je A bolno lišen. Dok je s jedne strane A mnogo bogatiji od bilo kog svog vršnjaka za sva ona iskustva koja je proživeo boraveći u raznim telima i proživljavajući njihova iskustva i sudbine, on je istovremeno i mnogo nesrećniji od njih zbog nemogućnosti da bilo gde pusti korenje. To je takođe jedna od mnogo stvari o kojima će nas čitanje ovog prilično filozofskog romana navesti na razmišljanje.

FAVORITI

ženski lik: Kelsi, depresivna tinejdžerka u čijem telu se jednog dana A probudio, i čijem ocu on i Rianon pomažu da je spreči u planiranom samoubistvu.

muški lik: Dobri đak Nejtan, zbunjen posledicama prisustva A u svom telu, koji pokušava da komunicira sa đavlom preko i-mejla.

epizodni lik: To bi mogao da bude bilo koji od brojnih likova u čijem telu se A probudio, ali recimo neka izbor padne na hakera koji pravi fontove i naziva ih imenima devojaka u koje je zaljubljen.

odnos: Mali A i svi jednodnevni roditelji iz njegovog ranog detinjstva, koji nikako ne razumeju zašto njihovo malo dete izjednačava “laku noć” i “zbogom” i veruje da ih nikad više neće videti nakon što ga spreme na spavanje.

scena: Sahrana dede jednog od likova u čijem telu se A probudio, kada postaje bolno svestan koliko mu nedostaje pripadanje nekoj porodici.

deda

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 8
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7346-967-6
izdanje na srpskom: Dereta, 2014.
originalno izdanje: David Levithan, Every Day, 2012.
broj strana: 321
naslovna strana: Jana Vuković

* * *

DEJVID LEVITAN (1972)

 dejvid

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Karolinin tajni dnevnik

Karolina Prado je brazilska maturantkinja koja sprema prijemni za novinarstvo i želi da dobije Nobelovu nagradu za doprinos smanjenju društvenih nejednakosti u svojoj zemlji i celom svetu. Takođe i za spasavanje brazilskih prašuma, ugroženih bioloških vrsta i uopšte, čitave planete od globalnog zagrevanja i sveopšte propasti. Kao što kaže naziv Karolinin tajni dnevnik, ovaj roman prati razmišljanja i dileme glavne junakinje u formi svakodnevnih dnevničkih zapisa, što mu daje posebnu draž neposrednosti i životnosti.

Karolinin tajni dnevnik koric...

Karolina gaji simpatije prema siromašnim slojevima stanovništva, iako je ćerka jedinica roditelja iz prilično dobrostojeće srednje klase. Tu se negde nalazi i uzrok mnogih dilema koje Karolina ima o svom mestu u društvu – dok mnogi nemaju šta da jedu ni gde da žive, ona živi sama u stanu koji su joj roditelji kupili i plaćaju joj ličnu kućnu pomoćnicu. I kako sad Karolina da diže svetsku revoluciju za pravednije društvo, a ovamo ima kućnu pomoćnicu? I ne samo to – ista ta kućna pomoćnica potpuno je nezainteresovana za tu njenu revoluciju, jer spokojno veruje da će siromašnima posle smrti pripasti Carstvo nebesko.

Karolina smatra da su njeni roditelji zaostali i konzervativni. Nervira je njihova komunikacija zbog onog što smatra konvencionalnim malograđanskim razmišljanjem, i zbog toga što smatra da je brak prevaziđena vrsta odnosa među ljudima. Karolina se loži na Rika, svog mladog profesora književnosti, smatrajući da treba da je primete stariji jer je zrelija od ostalih. Riko nema nikakav plan da se smuva s njom, ali je zato saleće njen bivši dečko Gigo. On svoj penis od milja zove Libido, zbog čega je Karolina svoju vaginu nazvala Libida.

Karolinu prilično zbunjuje to što se Libido i Libida tako lepo slažu: kako to da ona ne može da odoli nekome tako politički neosvešćenom kao što je Gigo? Kako to da neko toliko prostodušan i neintelektualan može da je dovede do orgazma i da kod nje izazove ljubomoru, to “prevaziđeno malograđansko osećanje”?

804575_967

Seks je vrlo bitna stvar u Karolininom dnevniku. Kroz ceo roman ona traži svoj klitoris u ogledalu, pa ga nađe, pa uživa u tom epohalnom otkriću. Pored toga, Karolina otkrije i da seks nema baš uvek veze sa zaljubljenošću, ali isto tako i da osećaj sreće u životu ne zavisi uvek od toga da li je neko srećno zaljubljen. Zbog mnogo stvari Karolinin tajni dnevnik je zapravo vrlo feministički roman, hrabro pokrećući neke kontroverzne teme i pitanja na jedan prilično duhovit način. Posebno mnogo ima opservacija i razmišljanja na temu braka i drugih oblika veza i odnosa među ljudima različitog i istog pola.

Problem za razvijanje empatije prilikom čitanja može da predstavlja to što Karolina u dobrom delu romana deluje pomalo ćurkasto, da bi se tek pri kraju pokazalo da je zapravo prilično kreativna i talentovana – uspeva da upiše novinarstvo u konkurenciji 25:1. Sa druge strane, prilično je zanimljivo kako autorka romana Bebeti do Amaral Guržel kroz ceo roman svoju junakinju spušta na zemlju: Karolina koja stalno želi da bude okružena intelektualnom elitom zapravo se najbolje oseća u društvu Izabel i Volfganga, priprostog para koje ona zove “pčelice”; Karolina koja želi besklasno društvo i jednakost među ljudima sanjari o dekadentnom provodu u Parizu; Karolina koja smatra da je liberalnija od roditelja zapravo je često puna predrasuda o drugima i sklona trpanju ljudi u kalupe.

Autorka kroz ovaj roman u komičnoj formi dotiče i neke vrlo ozbiljne socijalne teme u Brazilu, zemlji u kojoj i dalje u zgradama postoje posebni liftovi za poslugu. Žudi, četrnaestogodišnja ćerka Karolinine služavke, zatrudni nakon što je siluje teča kome niko ništa ne može. Odmah nakon spontanog pobačaja, Žudi mora da nađe neki posao jer je “već dovoljno velika” da doprinese kućnom budžetu svoje siromašne porodice.

curitiba-brazil com2(centar Kurićibe / foto: www.curitiba-brazil.com)

Posebna zanimljivost ovog romana je što nam pruža jednu nesvakidašnju razglednicu Kurićibe, dvomilionskog glavnog grada brazilske savezne države Parana, dajući nam usput dosta informacija o kulturnoj sceni i prirodnim bogatstvima ove ogromne južnoameričke zemlje.

FAVORITI

ženski lik: Marija Rita, Karolinina pobožna kućna pomoćnica, koja veruje da su knjige nepotrebne jer sve piše u Bibliji, i koja se više uzbuđuje oko toga da li njene kokoške komuniciraju međusobno nego oko toga što joj je rođak silovao ćerku.

muški lik: Zabavni i opušteni Gigo i njegov Libido.

epizodni lik: Sesilija i Evalda, kokoške Marije Rite, čiji međusobni odnos prolazi tokom romana kroz burne uspone i padove.

odnos: Karolinini roditelji koji kriju od ćerke da duvaju i koji su, nasuprot mišljenju svoje ćerke, zapravo sasvim liberalni i srećno zaljubljeni i pored neverstava za koja oboje znaju.

scena: Brakorazvodna žurka drugara Karolininih roditelja, sa ritualnim zajedničkim cepanjem zajedničkih fotografija.

predrasude

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 7
ZABAVA: 9
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 8

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7720-084-8
izdanje na srpskom: Odiseja, 2013.
originalno izdanje: Bebeti Mader do Amaral Gurgel, O diário supersecreto de Carolina, 2000.
broj strana: 251
naslovna strana: Manja Radić Mitrović

* * *

BEBETI DO AMARAL GURŽEL (1954)

Bebeti Mader do Amaral Gurgel

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Sjaj zvezda na plafonu

_sp-sjaj-zvezda-na-plafonu

Jena ima 13 godina i mama Liv joj umire od raka dojke. Pored svih uobičajenih nesigurnosti koje donosi pubertet, Jena sad mora da se nosi i sa suprotstavljenim osećanjima u vezi s majčinom bolešću – od tuge zbog svega što se dešava, do stida što joj je majka slabo pokretna i ćelava. Brigu o kući preuzela je Jena, ona plaća račune, kuva majci, ide u nabavku s kreditnom karticom – radi mnoge stvari koje deca od 13 godina ne moraju da rade.

Osim mame, Jena ima samo baku i dedu, jer ju je tata ostavio kad je imala samo dve godine i odselio se u Stokholm. Kad Liv počne da biva sve lošije, baka i deda počinju da provode sve više vremena uz nju, što se Jeni ne dopada. Ne želi da prihvati druge ljude u intimnom prostoru koji je 13 godina delila samo s mamom; ne želi da prihvati baku i dedu kao svoju buduću novu porodicu, umesto odlazeće mame Liv.

protivtoganemozenista

Protiv mnogo toga što joj se dešava u životu izazvano majčinom bolešću Jena ne može ništa. Dok joj se tako porodična situacija protiv njene volje nezaustavljivo menja, Jeni se dešavaju promene i u društvenom životu. Postepeno se udaljava od svoje dugogodišnje najbolje prijateljice Susane, s kojom je delila status neupadljive devojke koja ne ide po žurkama, i počinje da se zbližava sa Ulis, glavnom ribom iz odeljenja i dušom svih žurki. Ulis se ispostavlja kao mnogo sličnija Jeni nego što je to iko mogao da pretpostavi: obe dele očaj zbog svojih majki, samo na drugačije načine. Obe vezuje osećanje da život nije fer. I zajedničko jedenje palačinki.

Švedska autorka Juhana (ili Johana) Tidel napisala je svoj prvi roman Sjaj zvezda na plafonu kad je imala samo 19 godina. Roman je, doduše, objavljen nekih tri godine kasnije, što znači da je bilo prilike da se u međuvremenu dorađuje i dozreva, ali i pored toga potpuno je neverovatno da neko tako mlad napiše tako zaokružen i ubedljiv roman. To svakako ima veze s tim što je ovo zapravo autobiografsko delo, jer je i autorka sa 13 godina ostala bez majke na isti način kao i Jena.

prosiriose

Pripovedni stil je obeležen prilično neobičnom mešavinom prvog i trećeg lica. Formalno, autorka u romanu koristi treće lice – međutim, toliko je dobro upućena u tok misli glavne junakinje da to zapravo zvuči kao ispovest u prvom licu koja je maskirana u treće lice, jer Jena odbija da prihvati da se to sve dešava njoj: to mora da nije istina, to mora da nije njen život, to ne treba da ispadne tako, to se sigurno dešava nekom trećem, a ne njoj. U suštini, ceo roman je prepričan unutrašnji monolog, i poneki unutrašnji dijalog sa bitnim osobama iz Jeninog okruženja.

Sjaj zvezda na plafonu je istinski potresna hronika suočavanja vrlo mlade ćerke s umiranjem majke, upravo zato što zvuči tako proživljeno i što deluje kao autentični transkript toka misli, otkrivajući nam svu dramu unutrašnjeg sveta deteta kome se dešava nešto toliko neprihvatljivo. Autorka nas duboko uvlači u taj užas Jeninog doživljavanja sopstvene životne situacije kao nečeg potpuno nadrealnog, od čega kroz ceo roman neuspešno pokušava da pobegne.

Pored prenošenja Jeninih emocija vezanih za majku, autorka je vrlo živopisna i upečatljiva u opisivanju njenih proživljavanja vezanih za sopstveni pubertet i status u društvu. Posebno je zanimljiv i inspirativan razvoj događaja u trouglu između Jene, Susane i Ulis. Taj mini esej o evoluciji prijateljstva je takođe jedan od jakih razloga zbog kojih se ova knjiga naprosto mora pročitati, bez obzira na godine čitaoca. A ovo je najkraće i najbolnije poglavlje romana:

dalisiidaljecerka

 

FAVORITI

ženski lik: Ulis, direktna, otvorena, saosećajna, ona koja te ne teši samo reda radi, već koja zaista želi da ostane uz tebe jer je to tako prirodno da se uradi kad nekom trebaš, bila to Jena ili Liv.

muški lik: Deka koji Jeni tepa Jena Pena i koji se potpuno slomi gledajući umiranje ćerke.

epizodni lik: Erika, Jenina rođaka koja je oraspoloži i nasmeje na majčinoj sahrani prisećanjem na njihove zajedničke anegdote sa dečacima.

odnos: Prijateljstvo između Jene i Susane/Zuzane, koje prirodnim tokom stvari izbledi jer ih više ne interesuju iste stvari i ne razmišljaju više na isti način; Susana živi zaštićena u kompletnoj porodici i loži se i dalje na konje, dok je Jena ostala bez majke i ljubila se sa dečakom.

scena: Svađa i pomirenje Jene i bake prilikom pakovanja stvari za selidbu.


trejler za roman koji su uradili članovi čitalačkog kluba Mreža B.O.O.K.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 10
ZABAVA: 7
STIL: 10
EDUKATIVNOST: 7

Aleksandar Gubaš

 

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7781-700-8
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2009.
originalno izdanje: Johanna Thydell, I taket lyser stjärnorna, 2003.
broj strana: 210

* * *

JUHANA TIDEL (1980)

johanna_thydell

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Rez!

naslovna

Torstai je petnaestogodišnji momak čiji je životni san da postane filmski reditelj. On razmišlja u kadrovima i doživljava svet kao deo filma koji mu se dešava. Nezgoda je što taj film nije nimalo prijatan – roman Rez! finske autorke Hane Marjut Martile prikazuje Torstaijevu porodicu na rubu potpunog raspada. I mama i tata su teški alkoholičari, dok je Torstaijeva godinu dana starija sestra Tarina problematična tinejdžerka koja se druži s narkomanima, vodi maloletničku bandu i sa 14 godina je rodila dete nepoznatog oca, koje je odmah po rođenju dato na usvajanje.

Rođenje Tarininog deteta je delovalo kao zvono za uzbunu i roditelji Torstaija i Tarine pristali su da se podvrgnu terapiji antabusom, pilulama posle čijeg uzimanja telo tokom naredna 3-4 dana jako burno reaguje na alkohol. Međutim, uskoro su uveli običaj da antabus uzimaju samo ponedeljkom, kako bi u petak mogli da se zverski napiju. Tako se njihov život pretvorio u nestrpljivo iščekivanje petka, a tata je posle oduzimanja Tarinine bebe potpuno zanemeo i zakucao se u sofu iz koje ne izlazi i ne progovara ni reč.

Torstai spontano preuzima ulogu glave porodice, kao najtrezveniji i najodgovorniji u celoj situaciji. On prihvata specijalno zaduženje da snabdeva sestru kondomima i vodi računa da ona svako jutro ima kontraceptivnu pilulu kraj uzglavlja. Frka nastane kad ga Tarina obavesti da je, i pored svih tih mera predostrožnosti, ona opet trudna. Rođenje tog deteta bi do kraja razorilo porodicu, jer bi socijalni radnici imali mnogo razloga da im uvedu razne specijalne mere, a oduzimanje još jedne bebe ne bi podneli ni Tarina ni njen tata, koji je i sam bio odbačen kao beba.

Tarina je trenutno u vezi s Koljom, sitnim mafijašem poreklom iz neke ruske nedođije, i rešila je da ovaj put zadrži dete. Kolja želi da je oženi i upada im u kuću sa gomilom ukradenih stvari kao darovima za svakog, među kojima su najproblematičniji jedno malo crno štene – i flaša votke. To štene i ta flaša votke, doneta pre petka, dakle u četvrtak (četvrtak se inače na finskom kaže torstai), postaju okidač za eksplozivan razvoj situacije u kulminaciji romana.

finski

Rez! je socijalna drama koja govori o veoma mučnim stvarima i ljudima koji se obično posmatraju kao društveni gubitnici. Svetlo u tom alkoholičarskom mraku bacaju Torstaijev entuzijazam i neugasli ostaci ljubavi koja ipak uspeva da opstane među članovima ove nesrećne porodice. Torstai je potpuno svestan depresivne porodične situacije, ali ne želi da ga socijalni radnici i okolina sažaljevaju. Trudi se da stvarima prilazi sa što manje emocija i na što operativniji način, usmeren na praktično rešavanje problema. No to nije nimalo jednostavno.

Atmosfera i rečnik romana uopšte nisu lepi ni prijatni: roditelji se međusobno biju čekićem; Torstai se potuče s majkom oko flaše votke, a Tarina joj se obraća izrazima kao što su “začepi, kravetino, i šljokaj”; na svakoj strani romana ima po nekoliko sočnih psovki. Ko ima želudac za takve stvari, ispod ove vrlo grube površine prepoznaće neuništivu potrebu za ljubavlju i želju da se ne odustane od snova.

Struktura romana povremeno oponaša filmski scenario i knjigu snimanja, opisujući kako Torstai vidi ono što se dešava. Posebna zanimljivost romana je što kroz njega sve vreme Torstai, koji pripoveda u prvom licu, upoznaje čitaoce sa raznim pojmovima iz filmske produkcije i teorije filma, kao i sa ostalim manje poznatim pojmovima i stranim rečima koje se pominju. Rez! je delo koje nudi mnogo razloga za čitanje svima koje interesuje kad se o teškim temama govori iz drugačijeg ugla.

FAVORITI

ženski lik: Moza, hipi tinejdžerka sa smešnim pletenicama koja volontira u centru za brigu o napuštenim životinjama i koja na prepad uvali Torstaiju jezik u usta.

muški lik: Torstai, pre vremena sazreli budući filmski reditelj koji, statistički gledano, ima izuzetno male šanse da uspe u životu kao dete iz autsajderske porodice, ali to ne umanjuje njegovu rešenost.

epizodni lik: Liza, socijalna radnica kojoj je dodeljena Torstaijeva porodica na staranje; ona se u romanu nijednom ne pojavljuje direktno, ali je Torstai često pominje i doživljava kao prvu osobu iz socijalnih službi s kojom uspeva da nađe zajednički jezik.

odnos: Torstai i Tarina, odnos u kome mlađi brat odgovorno vodi računa o blesavoj starijoj sestri i o njenoj kontracepciji.

scena: Završni okršaj Torstaija s majkom, iscrpljujuća bitka dva ravnopravna protivnika gonjena različitim vrstama očaja.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 6
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 10

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7781-716-9
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2009.
originalno izdanje: Hanna Marjut Marttila, FILMI POIKKI! Ensi-ilta tänään torstaina, 2007.
broj strana: 221

* * *

HANA MARJUT MARTILA (1961)

Hanna Marjut Marttila

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image