Ljubaznost za 21. vek


Džudi Kertin

Posebno zanimljiva gošća ovogodišnjeg Sajma knjiga je Džudi Kertin, popularna irska književnica za decu. Kreativni centar je dosad objavio sedam romana iz njenog serijala o Alis i Megan i pet romana iz serijala o Ivi, a na Sajmu će biti predstavljen i njen roman Stand By Me, drugi iz serijala o Moli i Bet.

Službeni biografski podaci o Džudi Kertin izgledaju ovako: studirala je engleski i nemački jezik, nakon čega je godinama radila kao učiteljica; svoju prvu knjigu je napisala 1999. godine i do danas se profesionalno bavi pisanjem za decu i odrasle; knjige su joj bestseleri u Irskoj, a prevedene su i na srpski, portugalski, nemački, ruski i litvanski jezik; s mužem i troje dece živi u Limeriku, gradiću u Irskoj u kojem se odvija radnja romana o devojčicama Megan i Alis. Zanimljivo je da nigde na internetu nije moguće naći njenu godinu rođenja, ali se može pretpostaviti da je trenutno otprilike u srednjim pedesetim godinama.

Neslužbeno, Džudi Kertin je autorka gomile zabavnih i emotivnih knjiga, od kojih možda nijedna neće postati lektira, ali svaka ima neki od onih epifanijskih momenata kada se kao čitaoci osetimo obliveni nečijom ljubavlju i dobrotom. Pročitao sam desetak njenih romana i baš svaki me je bar jednom poterao na šmrcanje. Zato mi je bilo izuzetno drago kad sam dobio priliku da, pred ovaj Sajam, uradim i-mejl intervju s ovom dragocenom književnicom.

      

Vaši romani spadaju među najlepše knjige o ženskom prijateljstvu koje se mogu naći u našim knjižarama, ali je interesantno da sve vaše junakinje imaju između 12 i 13 godina. Šta je za Vas najzanimljivije u tom uzrastu? Da li će vaše junakinje u nekom trenutku postati tinejdžerke i ljubiti se sa dečacima?
Kad sam počinjala da pišem za decu, moja vlastita deca imala su između 9 i 12 godina, pa sam zato izabrala tu uzrasnu grupu. Oni su sada već odrasli, a ja i dalje izbegavam da pišem za tinejdžere. Jedan od razloga je i to što bih morala da se bavim temama kao što su droge i seks, a plašim se da to ne bih umela da izvedem a da ne zvučim kao da popujem.

Među najznačajnija otkrića do kojih dolaze mladi likovi u vašim knjigama spada i to da se sve oko nas menja, život nije uvek fer i nemoguće je da stvari ostanu zauvek onakve kakve bismo voleli. Šta nudite umesto toga, čime tešite mlade čitaoce?
Uvek se zatičem pred velikim izazovom da svim mojim likovima dam srećan završetak, ali to bi ipak bilo malo nerealno. Umesto toga pokušavam da im ponudim nadu da, čak i kad stvari ne ispadnu baš onako kao što smo planirali, ljudi mogu da se prilagode i naviknu na nove i neočekivane situacije.

Neverovatno je koliko dobro pamtite sve one situacije, svakodnevne male traume, skrivene emocije i male tajne iz školskih dana. Šta Vam u tome najviše pomaže: Vaša deca, Vaše iskustvo iz vremena dok ste radili kao nastavnica ili prosto živa sećanja na taj period?
Verovatno sve to pomalo, plus gomila sačuvanih ličnih dnevnika koje sam vodila između svoje 10. i 20. godine!

Porodica je za Vas veoma važna tema i u Vašim knjigama opisujete različite vrste porodica i porodičnih odnosa. Kako vidite porodicu u 21. veku?
Danas je realnost da porodicu više ne čine mama, tata i gomila dece. Porodice se sad pojavljuju u mnogo različitih oblika i menjaju se tokom vremena – i mislim da je veoma važno da se to shvati čitajući moje knjige.

Kako Vaši dečji likovi vide svoje roditelje?
Mislim da današnji dvanaestogodišnjaci i trinaestogodišnjaci više ne veruju da njihovi roditelji mogu i znaju sve, ali su i dalje pod velikim uticajem njihovih verovanja i sistema vrednosti, i to pokušavam da prikažem u mojim knjigama.

Sve Vaše knjige obrađuju neke važne etičke probleme. Šta su za Vas najznačajnije vrednosti u vaspitanju za 21. vek?
Ja mislim da je ljubaznost izuzetno važna – bilo prema članovima porodice, prijateljima ili životnoj sredini. Kad bi svi bili malo ljubazniji, mislim da bi mnogi od naših problema nestali.

      

Kako se pojavila Iva kao novi glavni lik posle uspešnog serijala o Alis i Megan?
Posle Alis i Megan dugo sam pokušavala da nađem neki novi lik. Želela sam da se taj lik razlikuje od svojih prethodnica, a da i dalje bude simpatična. Trebalo mi je neko vreme za to, ideja o Ivi je nastajala polako, mesecima, pre nego što sam se konačno osetila spremnom da napišem prvu knjigu o njoj.

Kako ste odlučili da uzmete ekonomsku krizu kao kontekst za “Ivino putovanje”? Šta Vam je tu bila prva inspiracija: priča o bogatoj devojčici koja osiromaši preko noći, ili izazovi velike društvene traume posle ekonomskog sloma u Irskoj 2008. godine?
Moja prva inspiracija bilo je preterivanje koje je prethodilo ekonomskoj krizi. Neka deca su – prema mom mišljenju! – bila prezaštićena i suviše razmažena. Kad je kriza udarila, htela sam da pokažem kako je moguće imati kvalitetan život i bez simbola materijalnog blagostanja.

Jedna od najemotivnijih scena koje sam pročitao u književnosti za decu jeste kada mlada Betina mama češlja vlažnu kosu svoje ćerke iz budućnosti, nesvesna njihovog pravog odnosa (u Time After Time). Da li Vam je bilo teško da napišete tu scenu?
Hvala za ovaj komentar. Priznajem da sam pomalo šmrcala dok sam pisala tu scenu, ali bio je to važan trenutak u knjizi i morala sam da budem dovoljno jaka da je završim.

Kako odrasli čitaoci reaguju na Vaše knjige?
Dobijala sam mnogo pozitivnih komentara od odraslih čitalaca, pogotovo na moj poslednji serijal o Moli i Bet (započet knjigama Time After Time i Stand By Me – op. A. G.). Radnja tih knjiga je smeštena u osamdesete, sedamdesete i šezdesete godine prošlog veka i odraslima to pruža mnogo zabave. Mislim da svako voli da se povremeno malo prošeta stazama sećanja.

Kako izgleda trenutak kad odlučite da neka samostalna knjiga preraste u serijal? Šta pokreće tu odluku?
Kad stvorim neke nove likove, uvek razmišljam o tome kao o samostalnoj knjizi. Prerastanje u serijal desi se kad postanem vezana za te likove i kad shvatim da im je ostalo još mnogo toga da kažu.

Jedna od posebno zabavnih stvari u Time After Time je vremeplovno otkriće glavnih junakinja da osamdesetih godina ljudi na železničkim stanicama nisu imali kofere na točkiće. Da li ste našli neko razumno objašnjenje zašto je čovečanstvu trebalo toliko mnogo vremena za tako prost izum?
Ha! Nemam odgovor na to – danas to izgleda potpuno šašavo, i sigurna sam da je mladim čitaocima zabavno kad shvate da su koferi s točkićima toliko nova ideja.

Aleksandar Gubaš

      

Tokom svog boravka u Beogradu, Džudi Kertin će imati nekoliko susreta sa čitaocima:

utorak, 23.10.2018.
Knjižara Kreativnog centra
18:00-19:00 – Druženje sa ljubiteljima njenih knjiga

sreda, 24.10.2018.
Sala Desanka Maksimović (Hala 1A)
16:00–16:45 h – Druženje s učenicima osnovnih škola iz Beograda
Štand Kreativnog centra (Hala 1)
18:00–19:00 h – Potpisivanje romana za mlađe i starije osnovce

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image