Category Archives: young adult

romani o tinejdžerima

Bela vrana

Bela vrana je debitantski roman britanske autorke Sali Grin, koji je gotovo preko noći postigao veliki svetski uspeh, a planiran je kao prvi deo trilogije koja je još u fazi nastajanja. Radnja se dešava u savremeno vreme, ali su glavni likovi veštice i vešci, koji žive među nama i poseduju nadnaravne moći o kojima mi obični smrtnici ne znamo ništa; zato nas oni i zovu neupućenima. Osnovni dramski sukob ovog romana zasniva se na tome da veštice i vešci nisu jedinstveni – dele se na bele i crne, koji su međusobno u smrtnoj zavadi i među njima postoji vekovno neprijateljstvo do istrebljenja. Glavni junak je mladi Nejtan, vrlo jedinstven među vešcima po tome što mu je majka bela, a otac crn, što ga čini podjednako neprihvatljivim i za jedne i za druge.

bela_vrana_vv-2

Budući da se njegov otac Markus, kao poslednji crni veštac u Engleskoj, jako pažljivo krije, a bela majka mu je naterana na samoubistvo, Nejtana podiže baba, zajedno s njegovim polusestrama i polubratom Aranom, koji su svi beli. Za Nejtana je posebno zainteresovan Savet belih veštica i veštaca, jer se nadaju da će pomoću njega, kad odraste, moći da uhvate i ubiju Markusa, koji je surovo pobio nebrojenu gomilu belih i pojeo im još živo srce. Beli kontrolišu Nejtanovo ponašanje posebnim rezolucijama koje donose, a njegova baba mora redovno da ga dovodi na procene i ne sme da ga pušta nigde van mesta boravka bez odobrenja Saveta belih.

Ovo ograničenje kretanja krše i baba i Nejtan, pa on počne da se sastaje na tajnom mestu s Analizom, drugaricom iz škole, koja je bela. Između njih dvoje se rodi zabranjena ljubav i zbog toga ga Analizina braća surovo isprebijaju i iskasape nožem. To je tek početak Nejtanovih muka. Pre njegovog 16. rođendana beli ga oduzimaju babi i daju na podučavanje Siliji, ružnoj veštici koja ga drži okovanog u kavezu i svakodnevno ga prebija. Silija ga trenira da ovlada raznim borilačkim veštinama potrebnim za ubistvo Markusa, ali koje su mu istovremeno bitne i za preživljavanje u surovom okruženju u kome mora da se kreće. Ona ga podučava i istoriji crnih i belih, a posebno Markusove familije. Između Nejtana i Silije se razvije neobična vrsta privrženosti zatočenika i čuvara.

U jednom trenutku savet oduzima Nejtana i od Silije, te ga odvodi na žigosanje pomoću posebne vrste bolne magijske tetovaže. Ali Nejtan uspe da pobegne iz sedišta Saveta belih i kreće u ispunjenje misije: sva deca veštica i veštaca za svoj 17. rođendan moraju da od svojih roditelja ili najbližih odraslih srodnika dobiju veštičji dar, koji se prenosi pijenjem rođačke krvi. Bez toga, osuđeni su na rano umiranje. Zato Nejtan pre svog 17. rođendana mora da uradi ono što ceo Savet belih godinama uzaludno pokušava – da nađe neuhvatljivog Markusa. I još da popije krv iz njegove rane.

Put do Markusa vodi preko Žive, vrlo nezgodne crne veštice koja upravlja vremenom i koja je razvila biznis trgovine krvlju i sa crnima i sa belima. No ni Živu nije lako naći, jer se i ona krajnje oprezno krije. Kad je konačno nađe i zamoli da mu pomogne da nađe oca i postane veštac na svoj skori 17. rođendan, Nejtan se suočava sa visokom cenom koju Živa traži za tu uslugu – ona od njega očekuje da ubije Markusa.

bela vrana

Bela vrana je napet i fascinantan roman koji se dešava u tajnom svetu savremenih veštica i veštaca, izuzetno brutalnom i okrutnom. Tu se generacijama unazad dešavaju uzajamna svirepa ubistva, mučenja, kasapljenja i progoni između crnih i belih, pri čemu i jedni i drugi sebe smatraju za pravednike, a one druge za divlje zveri. Taj svet je toliko surov da je Bela vrana zapravo svojevrsna studija o sadizmu. Kroz ceo roman Nejtan doživljava sve moguće vrste fizičkog nasilja: razbijanje glave ciglom, višestruko lomljenje rebara, izuzetno bolno tetoviranje do kosti, spaljivanje šake kiselinom, sečenje kože na leđima nožem itd. Ništa manje razorna nije ni psihološka tortura i socijalna izopštenost koju su mu nametnuli beli. Žilavi Nejtan pokušava da izađe na kraj sa represijom kojoj je izložen tako što se inspiriše svojim uzorom, glavnim likom Solženjicinovog romana “Jedan dan u životu Ivana Denisoviča”, pa se tako u jednom trenutku i naziva Nejtan Markusovič.

Bela vrana je krvlju ispisana priča o granicama okrutnosti i trpljenja, o patnji, upornosti, prkosu, nadi, veri, ljubavi i poverenju. U filozofskom smislu, ovaj roman je posebno zanimljiv kao potpuna relativizacija dobra i zla: ovde je teško bilo koga jasno definisati kao dobrog ili lošeg – u određenim okolnostima skoro svi čine neke stvari koje mogu biti okarakterisane kao dobro ili kao zlo, ili kao oboje istovremeno.

halfgood

FAVORITI

ženski lik: Silija, veštica koja voli da bije i iz razonode svako toliko premlati ili našamara Nejtana, ali uprkos tome među njima postoji razumevanje koje nadilazi odnose ljubavi i mržnje; ona mu dođe kao neka vrsta grube zamene za majku.

muški lik: Gabrijel, gej crni veštac koji povezuje Nejtana sa Živom i zaljubljuje se u njega.

epizodni lik: Trev, ćutljivi stručnjak za tetovaže, koji je dobar primer sticanja i poklanjanja poverenja među nepoznatim osobama, što je jedna od bočnih tema romana.

odnos: Slojevit odnos između Nejtana i Silije, jedan od zanimljivijih u novijoj young adult literaturi.

scena: Pre nego neku posebnu scenu, izdvojio bih ceo period Nejtanovog zatočeništva kod Silije i sve razgovore s njom.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 8
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 5

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-505-2422-0
izdanje na srpskom: Evro-Giunti, 2014.
originalno izdanje: Sally Green, Half Bad, 2014.
broj strana: 329

* * *

SALI GRIN (1961)

Sally Green

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Ples u tami

Ples u tami irskog autora Pitera R. Prendergasta je fini topli roman nastao na osnovu predloška za školsku predstavu, koja je doživela veliki uspeh pa ju je autor razvio u roman. Glavni lik je srednjoškolka Džes koja vodi borbu na dva fronta: pokušava da se izbori s tragičnim gubitkom brata i da nađe svoje mesto u školskoj plesnoj grupi koja se urotila protiv nje.

naslovna2

Džesin brat Džejms je bio zvezda školskog ragbi tima, sveopšti miljenik učenika i nastavnika i ponos svojih roditelja: blag, dobroćudan, nesposoban za mržnju, sa fantastičnim osećajem za igru i slaba mesta u odbrani protivnika. Između njega i Džes od malih nogu je vladala bratsko-sestrinska ljubav koja se u njihovim tinejdžerskim danima ispoljavala kao odnos “pas i mačka”. Džes je bila fascinirana bratovom staloženošću, vedrinom i spokojem – osobinama koje su za njene pojmove na momente graničile s tupavošću. S druge strane, Džejms je u svojoj sestri video potencijal koga niko drugi nije bio svestan.

Kao što to obično biva s nesrećama, Džejmsova pogibija na motociklu došla je sasvim neočekivano i zatekla je celu porodicu nespremnu. Otac i majka su se od tuge pretvorili u “roditelje-ljušture”, kako ih Džes sada vidi. Ona oseća da sa bratom nije dovršila komunikaciju, i on joj se mesecima posle smrti vraća kao priviđenje s kojim vodi razgovore, tražeći od njega podršku u situaciji u kojoj se zatekla u školi, gde je postala žrtva ozbiljnog maltretiranja.

Nju je na zub uzela Luiza, najlepša devojka u školi i zvezda školske plesne grupe. Dok su ranije i Džes i Luiza bile deo iste ženske ekipe nerazdvojnih drugarica, u jednom trenutku Luiza je promenila ploču i nahuškala ostale devojke da izvrgnu Džes vrlo agresivnom psihološkom pritisku i iživljavanju, sa idejom da je izbace iz plesne grupe. Psihološko maltretiranje prerasta i u fizičko, kad se u njega uključi Luizin dečko Riči, lokalni krimos, kockar i siledžija. Tako bullying kome je Džes izložena postaje kompletan i sveobuhvatan, od sms poruka do lomljenja diskova uz koje se spremala za plesno takmičenje.

Luizina jedina podrška u školi su njena pouzdana drugarica Rona i novi učenik Alan, plašljivi smotanko kome se Džes dopada i redovno joj pravi društvo dok vežba za nacionalno takmičenje, u kome ona treba da nastupi zajedno sa celom školskom plesnom grupom. To plesno takmičenje je efektna dramska kulminacija romana, u kojoj će Džes razrešiti odnos sa svojim mučiteljkama, ali i s pokojnim bratom.

english

Ples u tami je prilično kratak roman, pisan u prvom licu, u kome su Džesine emocije zgusnute na samo 114 strana koje se brzo pročitaju, ali ostavljaju utisak koji traje još dosta vremena posle čitanja. Smireno, suzdržano i bez patetike, Prendergast nas iz Džesine perspektive vodi kroz tinejdžersku muku borbe za samopoštovanje i poziciju u neprijateljskoj grupi vršnjaka, paralelno sa bolnim razrešavanjem odnosa prema gubitku brata. Imaginarni razgovori s njim pomogli su Džes da i ona nađe mir i pribranost u kritičnim situacijama, te da postane svesna svojih kvaliteta. Brat joj je tako i posle smrti pomogao u odrastanju.

FAVORITI

ženski lik: Rona, devojka koja je dovoljno svoja da se odupre Luizinom pritisku da izopšti Džes, a u isto vreme i dovoljno dobro uklopljena i umrežena u društvo da svaki trač sazna momentalno.

muški lik: Džejms, pokojni optimista nesposoban da se uobrazi, koji je umeo da vlada situacijom i znao je da se nosi sa svojim kvalitetom.

epizodni lik: Alan, šonja koji je stisnuo petlju u kritičnom trenutku i zaustavio teror koji je Riči zaveo u školi.

odnos: Alan i Džes, tiho muvanje vođeno njegovom upornošću, brižnošću i savladavanjem straha.

scena: Dvoboj nogama Džes i Luize na završnom nastupu na nacionalnom plesnom takmičenju.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 7
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7781-909-5
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2012.
originalno izdanje: Peter R. Prendergast, Dancing in the Dark, 2010.
broj strana: 114

* * *

PITER R. PRENDERGAST

prendergast

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Rez!

naslovna

Torstai je petnaestogodišnji momak čiji je životni san da postane filmski reditelj. On razmišlja u kadrovima i doživljava svet kao deo filma koji mu se dešava. Nezgoda je što taj film nije nimalo prijatan – roman Rez! finske autorke Hane Marjut Martile prikazuje Torstaijevu porodicu na rubu potpunog raspada. I mama i tata su teški alkoholičari, dok je Torstaijeva godinu dana starija sestra Tarina problematična tinejdžerka koja se druži s narkomanima, vodi maloletničku bandu i sa 14 godina je rodila dete nepoznatog oca, koje je odmah po rođenju dato na usvajanje.

Rođenje Tarininog deteta je delovalo kao zvono za uzbunu i roditelji Torstaija i Tarine pristali su da se podvrgnu terapiji antabusom, pilulama posle čijeg uzimanja telo tokom naredna 3-4 dana jako burno reaguje na alkohol. Međutim, uskoro su uveli običaj da antabus uzimaju samo ponedeljkom, kako bi u petak mogli da se zverski napiju. Tako se njihov život pretvorio u nestrpljivo iščekivanje petka, a tata je posle oduzimanja Tarinine bebe potpuno zanemeo i zakucao se u sofu iz koje ne izlazi i ne progovara ni reč.

Torstai spontano preuzima ulogu glave porodice, kao najtrezveniji i najodgovorniji u celoj situaciji. On prihvata specijalno zaduženje da snabdeva sestru kondomima i vodi računa da ona svako jutro ima kontraceptivnu pilulu kraj uzglavlja. Frka nastane kad ga Tarina obavesti da je, i pored svih tih mera predostrožnosti, ona opet trudna. Rođenje tog deteta bi do kraja razorilo porodicu, jer bi socijalni radnici imali mnogo razloga da im uvedu razne specijalne mere, a oduzimanje još jedne bebe ne bi podneli ni Tarina ni njen tata, koji je i sam bio odbačen kao beba.

Tarina je trenutno u vezi s Koljom, sitnim mafijašem poreklom iz neke ruske nedođije, i rešila je da ovaj put zadrži dete. Kolja želi da je oženi i upada im u kuću sa gomilom ukradenih stvari kao darovima za svakog, među kojima su najproblematičniji jedno malo crno štene – i flaša votke. To štene i ta flaša votke, doneta pre petka, dakle u četvrtak (četvrtak se inače na finskom kaže torstai), postaju okidač za eksplozivan razvoj situacije u kulminaciji romana.

finski

Rez! je socijalna drama koja govori o veoma mučnim stvarima i ljudima koji se obično posmatraju kao društveni gubitnici. Svetlo u tom alkoholičarskom mraku bacaju Torstaijev entuzijazam i neugasli ostaci ljubavi koja ipak uspeva da opstane među članovima ove nesrećne porodice. Torstai je potpuno svestan depresivne porodične situacije, ali ne želi da ga socijalni radnici i okolina sažaljevaju. Trudi se da stvarima prilazi sa što manje emocija i na što operativniji način, usmeren na praktično rešavanje problema. No to nije nimalo jednostavno.

Atmosfera i rečnik romana uopšte nisu lepi ni prijatni: roditelji se međusobno biju čekićem; Torstai se potuče s majkom oko flaše votke, a Tarina joj se obraća izrazima kao što su “začepi, kravetino, i šljokaj”; na svakoj strani romana ima po nekoliko sočnih psovki. Ko ima želudac za takve stvari, ispod ove vrlo grube površine prepoznaće neuništivu potrebu za ljubavlju i želju da se ne odustane od snova.

Struktura romana povremeno oponaša filmski scenario i knjigu snimanja, opisujući kako Torstai vidi ono što se dešava. Posebna zanimljivost romana je što kroz njega sve vreme Torstai, koji pripoveda u prvom licu, upoznaje čitaoce sa raznim pojmovima iz filmske produkcije i teorije filma, kao i sa ostalim manje poznatim pojmovima i stranim rečima koje se pominju. Rez! je delo koje nudi mnogo razloga za čitanje svima koje interesuje kad se o teškim temama govori iz drugačijeg ugla.

FAVORITI

ženski lik: Moza, hipi tinejdžerka sa smešnim pletenicama koja volontira u centru za brigu o napuštenim životinjama i koja na prepad uvali Torstaiju jezik u usta.

muški lik: Torstai, pre vremena sazreli budući filmski reditelj koji, statistički gledano, ima izuzetno male šanse da uspe u životu kao dete iz autsajderske porodice, ali to ne umanjuje njegovu rešenost.

epizodni lik: Liza, socijalna radnica kojoj je dodeljena Torstaijeva porodica na staranje; ona se u romanu nijednom ne pojavljuje direktno, ali je Torstai često pominje i doživljava kao prvu osobu iz socijalnih službi s kojom uspeva da nađe zajednički jezik.

odnos: Torstai i Tarina, odnos u kome mlađi brat odgovorno vodi računa o blesavoj starijoj sestri i o njenoj kontracepciji.

scena: Završni okršaj Torstaija s majkom, iscrpljujuća bitka dva ravnopravna protivnika gonjena različitim vrstama očaja.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 6
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 10

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7781-716-9
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2009.
originalno izdanje: Hanna Marjut Marttila, FILMI POIKKI! Ensi-ilta tänään torstaina, 2007.
broj strana: 221

* * *

HANA MARJUT MARTILA (1961)

Hanna Marjut Marttila

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Kuvar, balerina, kosooki i babin duh

Kuvar, balerina, kosooki i babin duh je neobičan distopijski roman čiji naslov u ovom slobodnom prevodu može da zvuči pomalo zbunjujuće (u originalu: Wir traffen uns, wenn alle weg sind, što zapravo znači Vidimo se kad sve prođe). Ovaj roman je zanimljiv po strukturi, zapletu, izboru mesta i glavnih junaka, ali ponajviše po tome što većina likova ima ograničen rok trajanja, jer posle dužeg ili kraćeg vremena nestanu iz romana – naime, bukvalno ispare.

kuvar_balerina_kosooki_i_babin_duh_vv

Pripovedač u prvom licu je Mojmir Demeter, osamnaestogodišnji romski momak koji živi u sirotištu i često trpi uvrede kao Ciga. No on se ne da omesti i kroz život ga vodi strast prema kuvanju, pa je nedavno uspeo da nađe fin posao u jednom restoranu u Pragu. Jednog dana direktorka sirotišta pošalje mladog Mojmira da obiđe staru dobrotvorku koja njega voli najviše od sve domske dece. Došavši u planinsku kuću kod gospođe dobrotvorke, koju Mojmir zove Baja Kalomaja, on shvata da Baja umire od galopirajućeg raka sa metastazama svuda, i da treba da ostane uz nju i olakša joj poslednje preostale nedelje života.

Dok neguje Baju Kalomaju u izolaciji u planini, u svetu oko Mojmira počinju da se dešavaju nezaustavljive promene: zavlada planetarna epidemija nekog virusa koji uništava svakog zaraženog čoveka tako što ga potpuno dezintegriše – čovek nestane kao dim, ostane samo prazna odeća. U roku od nekoliko nedelja civilizacija kakvu znamo se raspadne, jer ispare ljudi na svim mestima koja održavaju sistem. Svi ljudi koje je Mojmir poznavao ispare, a njegovom najboljem drugu se zatre svaki trag. Na kraju i Baju Kalomaju dokusuri rak, posle duge i teške agonije, i Mojmir ostane potpuno sam na svetu.

U nastavku romana, tokom svog lutanja kroz opustošenu Češku i avetinjski Prag, Mojmir susreće razne čudnovate preživele, da bi u nekom trenutku dobio dvoje neočekivanih saputnika: Džesika je godinu dana mlađa balerina koja se ne odvaja od perike, a Vašek je drčni desetogodišnji vijetnamski deran koji psuje kao kočijaš. Problem nastaje kad se Džesika zapravo dopadne Mojmiru, ali njihov odnos je jako opterećen time što on nju strašno fizički podseća na majčinog ljubavnika, koji ju je silovao kao dete i zbog kog je odsekla kosu i pobegla od kuće.

Pritom, mali kosooki Vašek, koji ima samo 10 godina ali je prirodno talentovani mangup šarmer, uspe u potpunosti da preotme Mojmiru i ono malo Džesikine pažnje. Putovanje ovo troje kroz postapokaliptičnu Češku biće obeleženo sukobima, tragedijama i gubicima, i biće jako teško posle svega izgraditi nešto lepo i pozitivno u opustošenom svetu. Ali dobra stvar u celom tom resetovanju prošlog života je to što su resetovane i loše stvari kao što je Džesikin očuh.

wir-treffen-uns-wenn-alle-weg-sind

Češko-nemačka autorka Iva Prohaskova nas kroz ovaj roman vodi vrlo dinamično, sa čestim izmenama mesta i likova, jer likovi u ovom romanu nisu trajni i gase se jedan za drugim, a Mojmir mora stalno da traži nekog drugog kao oslonac kad mu prethodna osoba ode u dim. Odnosi koje uspostavlja s tim nepostojanim likovima su izuzetno zanimljivi, i u njima ima krajnje nežnih, ali i vrlo surovih momenata. Prohaskova prilično ogoljeno i naturalistički opisuje Mojmirovo okruženje kao svet u kome vršljaju naoružani ludaci bez kontrole, trotoarom teče krv iz razbijenih dečjih glava i rane na deci se ušivaju bez anestezije. I majčini ljubavnici siluju maloletne pastorke. Zbog prilične surovosti, nekim čitaocima verovatno neće prijati određeni delovi ovog romana. I rečnik likova je često vrlo grub i krajnje politički nekorektan, sa gomilom psovki i uvreda po rasnoj osnovi.

Ali upravo ta oslikana grubost deo je poetike Prohaskove, koja tom prikazu uništene civilizacije suprotstavlja Mojmirov princip “ako si izgubio kola, ali ti je ostao konj, ne kukaj već budi srećan”. Istina, posle gubitka celog prošlog života prilično je teško biti srećan. Ipak, može da ti olakša ako umeš da uživaš u kafi sa čokoladnim bombonama kojima je istekao rok trajanja. Ili još bolje, ako umeš da kuvaš kao Mojmir. A kad istekne rok svim proizvodima preostalim iz doba kad su fabrike radile, super je ako imaš psa koji lovi zečeve. Mojmiru nije ostao konj, ali jeste pas. I još ponešto.

FAVORITI

ženski lik: Baja Kalomaja, baba koja sve vidi, Mojmirov anđeo čuvar.

muški lik: Martin Martin, čovek koji uzima baterije iz napuštenih prodavnica da posle apokalipse okiti svoj dom svetlećim zvezdama, i koji skuplja i uništava zaostale puške da ih ne nađu preživela deca.

epizodni lik: Pepa – neki frik koji se ne pojavljuje lično u romanu, zna se samo da neko naoružan upada u napuštene praške stanove i rafalom ispisuje ime Pepa po klaviru.

odnos: Pokroviteljsko-majčinski odnos Džesike prema Vašeku i njegovo pretpubertetsko muvanje Džesike.

scena: Mojmirovo samostalno organizovanje sahrane Baje Kalomaje na groblju po njenoj poslednjoj želji, za šta je imao rok od samo tri dana pre nego što leš počne da smrdi, a on jadan nije umeo ni kamionet da vozi.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 8
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 7

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7720-076-3
izdanje na srpskom: Odiseja, 2011.
originalno izdanje: Iva Procházková, Wir traffen uns, wenn alle weg sind, 2006.
broj strana: 306
naslovna strana: Tihomir Čelanović

* * *

IVA PROHASKOVA (1953)

kultura Iva Procházková FOTO MAFA JAN ZÁTORSKÝ

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Afrika

Kim, glavna junakinja romana Afrika, rođena je u Kanadi i u njoj je živela prvih 13 godina svog života. Njeno detinjstvo obeleženo je majčinom ljubavlju, ali i vrlo zbunjujućim odsustvom svih ostalih članova porodice. Osim majke, Kim nema više nikog svog: ni babe ni dede, ni tetke ni ujke, ni braću ni sestre. Ona čak nema pojma ni ko joj je otac, i strašno je muči pitanje zašto joj se on celog života nikad nije javio niti je pokušao da sazna nešto o njoj, a ni majka ne želi da joj o tome bilo šta govori. Priliku da nađe tražene odgovore Kim je dobila kad je njenoj majci novinarki dodeljen redakcijski zadatak da otputuje u Južnoafričku Republiku na tri meseca, baš za vreme letnjeg raspusta u Kanadi.

naslovna

Put u Južnoafričku Republiku za Kiminu majku znači povratak u detinjstvo i ranu mladost koje je provela u gradu Kejptaunu i na rodnom ranču “Mlečni put”, negde u srcu te ogromne afričke zemlje sa komplikovanom istorijom. No to nije lak povratak: oko odlaska Kimine majke u Kanadu pre 13 godina u njenoj porodici je zakuvalo mnogo strasti, teške stvari su rečene i počinjene. Zato sada Kimin ujak pokušava da smiri napetosti koje izbijaju između njene majke i njenog dede na porodičnom imanju s električnom ogradom, gde svako nosi oružje i ume da puca.

Usred svega toga se zatekla Kim koja ništa ne razume, i potpuno joj je strana ta prašnjava zemlja. Ona samo želi da nađe oca i da shvati zbog čega je on potpuno iskulirao njeno postojanje. U toj potrazi joj pomaže Temba, sin porodične služavke, s kojim je Kim krenula u školu (kad je u Kanadi leto i raspust, u Južnoafričkoj Republici je zima i školska godina je u toku).

Tražeći oca i pokušavajući da razume zašto ju je ostavio kao još nerođenu ćerku, Kim će usput mnogo naučiti o Južnoafričkoj Republici. To je zemlja u kojoj su decenijama vladale rasne podele na belu manjinu koja je bila na vlasti, te na crnce i “obojene” (to su svi oni ostali: Azijati, Arapi, rasno mešani), koji su bili bića nižeg reda. Te podele su imale veoma tragične posledice po živote i sudbine mnogih ljudi, i to Kim svakodnevno otkriva. Zbog tih podela Kimin deda je u nastupu emocija uradio nešto veoma ružno, zbog čega ga celog života muči savest. Zbog tih podela Kimin ujak je pretrpeo jedan nezamislivo bolan gubitak. Zbog tih podela Kimin najbolji drug Temba je kao mali prisustvovao ubistvu svog oca, kog je policija nasmrt pretukla u njihovoj porodičnoj kući.

To su teške stvari s kojima se Kim vrlo direktno suočava tokom boravka u Južnoafričkoj Republici. Dok njena majka doživljava nervni slom zbog snimanja radio emisija o svim tim užasima koji su se dešavali, bela Kim pokušava da shvati zašto je crni Temba ne mrzi. I ne samo to, već je poziva da sedi s njegovom porodicom na suđenju očevom ubici.

3121101

Ovaj ozbiljan roman za ozbiljne čitaoce uvlači čitaoca duboko u dušu Južnoafričke Republike i grada Kejptauna, što je veoma zanimljivo geografsko iskustvo prilikom čitanja. A na toj lepoj kejptaunskoj razglednici postajemo svedoci istinski potresnih i uznemirujućih momenata, od elektrošokova u zatvoru do gladne dece koja trče za vozovima. Treba voditi računa o tome da ilustracija na naslovnoj strani ovog izdanja Kreativnog centra vrlo lako može navesti na pogrešan utisak da je reč o “detinjastoj” knjizi; ovo je knjiga o užasno odraslim stvarima koje se prelamaju kroz život deteta.

Na kraju ovog romana Kim će naći oca. Neće biti onakav kakvog je zamišljala, ali biće pravi. Samim tim, i sve druge stvari će dobiti smisao, a Kim će konačno razumeti i zašto je Temba ne mrzi i šta to sve ima zajedničko s njim.

Prikaze Afrike koje su napisali članovi i članice omladinskog čitalačkog kluba Mreža B.O.O.K. možete pročitati ovde.

FAVORITI

ženski lik: Tembina majka Leti, žena koja je doživela da joj policija ubije muža u prisustvu dece, a beli gazda spali kuću, i opet ume da ne mrzi.

muški lik: Om Pit, Kimin ujak, koji gubi ono što mu je bilo najdraže u životu krivicom vlasti u koju je verovao, a ipak ima snage da bude glavni porodični pomiritelj.

epizodni lik: Marika, Kimina prostodušna rođaka koja protestuje protiv roditeljskog autoriteta grickanjem noktiju.

odnos: Neodrživa ljubavna veza između Rijane i Hendrika, Kiminog oca.

scena: Razgovor om Pita sa Kim tokom vožnje u džipu, kada Kim uspostavi neočekivanu bliskost s ujakom i dobije potpuno novu dimenziju čitavog sukoba unutar južnoafričkog društva i svoje porodice.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 10
ZABAVA: 6
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 9

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7781-754-1
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2010.
originalno izdanje: Colleen Craig, Afrika, 2008.
broj strana: 237
ilustracije: Aleksandar Sotirovski

* * *

KOLIN KREJG

Colleen Craig

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image