Category Archives: životinje

romani u kojima se pojavljuju životinje kao akteri radnje

Ema i Tesla 1 – Zamalo smrtonosni zrak

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za najbolju komediju za decu

Tokom jednog od svojih provalničkih pohoda po krovovima Predalekog Velegrada, devojčica Ema odozgo upadne u tajnu laboratoriju Nikole Tesle i upozna prisutne stanare. Pored samog genijalnog naučnika, tu su još i uštogljeni dečak Varnava, njegov ujak Lavrentije, koji je inače morsko prase, te Mekakuca, mozak Teslinog omiljenog psa koji je dobio besmrtnost u vidu malog robota s nožicama. Ema se oduševi Mekakucom, sprijatelji s Lavrentijem, zagotivi i nepristupačnog Teslu, ali s Varnavom je stalno u svađi. U kulminaciji sukoba s njim, Ema odlazi iz laboratorije, prethodno ukravši par Teslinih izuma, kako bi udobrovoljila okrutnog Kalauza koji je drži pod kontrolom. Kalauz je baci u kavez s jednim kosturom i kreće sa slugama zombijima u pohod na Teslinu laboratoriju. Ema se zajedno s kosturom oslobađa iz kaveza i stiže na vreme da odbrani laboratoriju od zombi apokalipse. Međutim, pravo zlo tek dolazi: grad pada pod kontrolu ambicioznog doktora Korvusa i njegovog pomoćnika, opake koale Blaže. Korvus ima aparat ribotron koji pretvara sva bića u ribe, a Blaža upravlja golemim robotom, kome jedini na megdan sme da izađe Teslin megarobot. Svakako, pomoći će mu Ema, kostur, Lavrentije, pa čak i Varnava. Mekakuca će dotrčkarati kad gužva prođe.

Svetska fascinacija Nikolom Teslom nije zaobišla ni komšijsku Mađarsku, odakle nam stiže Zamalo smrtonosni zrak, kojim je Ištvan Lakatoš započeo serijal Ema i Tesla. Lakatoš nam je poznat po svom romanu Kockograd, koji je na Knjigoskopu proglašen za najbolji strani roman za decu 2016. U Kockogradu je autor svoje mlade čitaoce suočio s ozbiljnim pitanjima o uređenju sveta, dok u Emi i Tesli nema takvih pretenzija i najviše se koncentriše na pružanje zabave. Pri tome se obilato služi svojim crtačkim umećem (Lakatoš je i vrlo cenjeni strip autor) kako bi kroz crtež ispričao pojedine delove radnje. Njegovo grafičko pripovedanje je vrlo integrisano u tok romana, a nastali produkt je živahni hibrid romana i stripa koji se čita uz prilično kikotanja.

Kao i u Kockogradu, i ovde se oseti autorova naklonost prema stimpanku, pa tako imamo tajnu laboratoriju, decu bez roditelja, devetnaestovekovne izume, mehanička bića, a džinovski robot kojim upravlja Tesla ima na leđima i džinovski ključ za navijanje. Ipak, žanrovski je ovaj roman preciznije definisati kao frenetičnu horor komediju, kojom jurcaju zombiji, kosturi i ljigava čudovišta iz kanalizacije, a povremeno protrčkara i jedan pseći mozak.

Lik Nikole Tesle je neosporna atrakcija romana. On je ovde prikazan kao dobronamerni čudak čiju genijalnost okolina na svoju štetu propušta da otkrije. Čak i kad u jednom trenutku Tesla, revoltiran ponižavanjem od strane gradskih vlasti, ponudi svoje usluge doktoru Korvusu, njegova urođena dobrota ga toliko definiše da ga Mračna Strana prosto odbaci kao nezanimljivog. Iako je često duhom odsutan i povremeno sklon paranoji (veruje da ga špijunira patka), njegova laboratorija je uvek prijatno utočište za sve čudake i frikove koji imaju problema s pripadanjem mejnstrimu.

Najbolje vođen je lik Eme. Od prgavog divljeg deteta koje psuje, bije se i nemilosrdno vređa krevet koji joj peva uspavanku, Ema tokom romana izraste u odgovorno čeljade koje je konačno otkrilo gde na ovom svetu pripada. Ovaj roman stoga možemo čitati i kao jednu malo pomerenu, ali prilično lepu priču o detetu beskućniku koje je našlo toplinu doma u Teslinoj tajnoj laboratoriji.

Likovi negativaca (Kalauz i Korvus) malo su iskarikirani, kao i dečak Varnava na početku romana. Međutim, Varnava kasnije takođe doživi dosta zanimljiv razvoj, da bi na kraju on bio taj koji Emi otkriva tajnu moć slatkog debelog jednoroga, čiji rog može da emituje ljubavne zrake.

Mangupskom šarmu ovog dela doprinosi i stalna komunikacija autora sa čitaocem, kao da se sve vreme izvinjava što su stvari tako šašave, ali eto, šta on tu može. Ema i Tesla 1 – Zamalo smrtonosni zrak je atraktivna kombinacija grafičke avanture, inovativne horor komedije, vickastog stimpanka i dikensovskog podzemlja.

muški lik: Morsko prase Lavrentije, Varnavin ujak, vešt je s telekinezom i telepatskim upravljanjem vozilima, ali je vešt i s procenjivanjem ljudi, pa je zaslužan za davanje Emi šanse za nov početak i čupanje iz kandži Kalauzove bande.
ženski lik: Svakako Ema, ali ne samo zato što je jedini ženski lik, već zato što je kompleksan lik koji se u svojoj potrebi za pripadanjem i domom stalno kreće između grubosti i nežnosti.
epizodni lik: Mekakuca – ideja o blentavom psećem mozgiću sa četiri nožice, koji voli da se češka i onda mlatara nožicom kao prava kuca, prosto je neodoljiva.
odnos: Ema i Varnava, koji su na početku romana dva potpuno nespojiva sveta, do kraja romana uspeju da razviju toleranciju prema prisustvu onog drugog u isto vreme na istom mestu.
scena: Epska tučnjava robota kojima upravljaju Tesla i opaka koala Blaža: “Najzad su dva robota bez ruku šutirala jedan drugog posred ruševina.”
zanimljivosti: U aktuelnom istorijsko-političkom kontekstu podizanja raznih ograda protiv slobode kretanja, zanimljivo je primetiti opsednutost doktora Korvusa fiksidejom o podizanju ograde oko Predalekog Velegrada.
U romanu se pojavljuje i Albert Ajnštajn, koji na kraju romana dolazi Tesli na partiju šaha. Ajnštajn je taj koji prepozna da je Emin drug kostur zapravo Elvis Presli.

emocije: 7
zabava: 8
stil: 8
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

on je ovo napisao – Ištvan Lakatoš (1980)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Ištvan Lakatoš
naslov: EMA I TESLA 1 – ZAMALO SMRTONOSNI ZRAK
izdanje na srpskom: Odiseja, 2017.
ISBN: 978-86-7720-147-0
format: 14×20 cm
broj strana: 184
povez: meki
pismo: latinica
ilustracije: Ištvan Lakatoš
prevod sa mađarskog: Draginja Ramadanski
originalno izdanje: Lakatos István, A majdnem halálos halálsugár, 2015.

najpovoljnija kupovina: sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Doktor Proktor i smak sveta. Možda.

dobitnik godišnjeg priznanja Knjigoskopa za 2017. za najbolju komediju za decu

nominovan za godišnju nagradu Knjigoskopa za 2017. za:
– strani roman godine za decu
– najbolji avanturistički roman za decu

radnja 

Norveška doživi invaziju lunakameleona, vanzemaljskih bića koja su u svom pravom obliku polupismeni pavijani ljudožderi, ali mogu da menjaju obličje, budu nevidljivi i koriste masovnu hipnozu. Tako uz pomoć TV hipnoze i SMS glasanja ubede Norvežane da izvrše državni udar, svrgnu kralja, postave vođu lunakameleona za predsednika i započnu pripreme za invaziju na Dansku i ostatak sveta, kako bi sve ljude ispekli u džinovskom pekaču za vafle i pojeli. Naši stari junaci Lisa, Bule i Doktor Proktor odoleli su masovnoj hipnozi i bacaju se u akciju da spreče lunakameleone. Kao saveznici, priključuju im se još neki nehipnotisani: stroga učiteljica Strube, nastavnik likovnog Gregor Galvanijus koji je mutirao u žabu, te sedmonogi pauk Peri. Oni moraju da pronađu kralja u izgnanstvu i da ga ubede da svojim hipnotičkim novogodišnjim govorom rashipnotiše naciju od lunakameleona. Ali avaj, kralj se zaljubi u učiteljicu Strube i zbog ljubomore na nastavnika Gregora odbija da sarađuje na spasavanju sveta. I šta sad?

komentar 

U prvom nastavku serijala o Doktor Proktoru (Doktor Proktorov prdiprah) Nesbe je vežbao žanr dečjeg romana kroz razradu dosetke o superprašku za prdenje, i ta stilska vežba pokazala se vrlo uspešnom. U drugom nastavku (Doktor Proktorova vremeplovna kada) Nesbe je uneo i neke dosta ozbiljnije tonove, uspevši da napravi vrlo dinamičan i smešan akcioni roman, obojen i nekim mračnijim emocijama. U ovom, trećem nastavku Doktor Proktor i smak sveta. Možda. opet smo od ovog multitalentovanog Norvežanina dobili nešto drugačije i novo, i opet to što smo dobili sjajno funkcioniše.

Glavni dečji likovi Lisa i Bule ovde su još za nijansu samosvesniji i međusobno uhodaniji nego u prethodnom nastavku. Lisa je i ovde pronicljivi psiholog s nepogrešivom intuicijom da kod drugih nanjuši tajnu zaljubljenost. Doktor Proktor dobija još prostora kao lik: dok je u ranijim nastavcima ponekad zapadao u stereotip o čupavom, rasejanom i pogubljenom izumitelju, ovde ima dosta situacija u kojima mora da misli efikasno i odlučno, pri čemu se pokazuje kao zapravo prilično organizovan tip kad zagusti. Takoreći lider.

Nesbe i u ovom nastavku vešto i s uživanjem zapetljava situaciju, dijalozi su još efektniji, a uspešne dosetke kao da mu još lakše ispadaju iz rukava. U ovoj zimskoj avanturi vrlo efektno koristi sneg i snežne panorame kao literarnu scenografiju za spektakularno dejstvo prdipraha, s obaveznim stresanjem snega sa jelovih grana. Bez ikakvog pardona uvlači nas u potpuno bizaran zaplet o žabama i Bitlsima koji spasavaju svet od pavijana i benda ABBA, tako da čitaocu preostaje samo da se prepusti i kikoće svaki čas. A razloga za kikot je sijaset i na više nivoa. Deca će se smejati šašavim događajima i likovima, suludim akcionim situacijama i uvrnutostima svih vrsta, a odrasli će se zabaviti i koječime drugim – za njih autor ovde nudi bezbrojne žaoke na račun skandinavskih naroda, muzičke reference i ironični momenat s pop muzikom koja spasava svet, karikaturalnu SMS demokratiju, sprdanje s političkim protokolima i ceremonijama, kao i brojne druge mangupski blasfemične ispade.

U poslednjoj sceni, na proslavi pobede nad invazorima, kroz izrečene zdravice glavnih likova Nesbe iznosi neke prilično “bilbovski” zamršene poruke o pravu na pogrešku i različitost, koje kao da tu nisu prava poenta, ili su na tom mestu date kao poenta za decu – dok odrasli tu možda mogu da čuju i neke druge, mračnije akcente o manipulaciji, masovnoj psihologiji i prirodi demokratije. Doktor Proktor i smak sveta. Možda. je natprosečno inteligentan i vrhunski zabavan šeretski roman za decu, ali i britka pajtonovska politička satira za njihove roditelje koji vole Nesbea.

muški lik: Doktor Proktor u ovom trećem nastavku kao da je konačno odrastao i postao alfa mužjak u priči – možda zahvaljujući obnovljenoj vezi sa Žilijet Margaren, koju je muški spasao u prethodnom nastavku.
ženski lik: Rusemari Strube, alfa ženka u ovoj epizodi, koja lupa šakom o sto i strogog pogleda naređuje kralju šta mu je činiti.
epizodni lik: Peri, sedmonogi peruanski pauk sisavac, doživeo je u ovom nastavku punu emancipaciju kao preduzimljivi akcioni heroj.
odnos: Ljubavni trougao kralj-Rusemari-Gregor, u kome učiteljica odbija kralja zbog čoveka-žabe, što je kralj ovako prokomentarisao: “To me je duboko povredilo, samo da znate. Pa ja sam valjda kralj, zar ne? A šta je on? Žaba? Oprostite, Rusemari, ali ovo je zaista već ponižavajuće.” Potpuno može čovek da ga razume.
scena: Kratka epifanijska scena leta zmajem u norveško predvečerje, kada Lisa postane svesna koliko je svet lep i zavređuje spas od propasti.
zanimljivosti: Pavijani iz kosmosa imaju šuljeve ispod repa, psuju, veoma su skloni slovnim greškama i opsesivno kradu čarape ljudima kako bi sakrili kandže na nogama. Tako je ovo postala druga Odisejina knjiga u kojoj se pominju čarapokradice.
citat: Buletov vispren odgovor kralju na pitanje da li je norveški narod poslušao kraljev govor protiv okupatora za vreme Drugog svetskog rata: “Pa, možda ne u tolikom broju koliko je trebalo, ali više nego da ništa nije rekao.” 

emocije: 7
zabava: 10
stil: 9
edukativnost6 

Aleksandar Gubaš 

* * * 

on je ovo napisao:  Ju Nesbe (1960)

* * * 

OPŠTI PODACI 

autor/ka: Ju Nesbe
naslov: DOKTOR PROKTOR I SMAK SVETA. MOŽDA.
izdanje na srpskom: Odiseja, 2017.
ISBN: 978-86-7720-148-7
format: 14×20 cm
broj strana: 308
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Ana Petrović
prevod sa norveškog: Radoš Kosović
originalno izdanje: Jo Nesbø, Doktor Proktor og verdens undergangKanskje., 2010. 

najpovoljnija kupovina: sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Loranga ima preča posla

radnja

Na jednoj farmi negde u Švedskoj žive Loranga, koji spava ispod stola u kuhinji, i njegov sin Masarin, koji spava ispod kauča. U šupi pored njih živi Lorangin polusenilni tata Dartanjan, koji se nekad probudi ne znajući ko je, pa si izmisli ulogu i identitet za taj dan, a kad se probudi pod pravim imenom, obično uvek misli da pati od najčudnijih bolesti. Kućni ljubimac im je žirafa, koja je jednog dana dolutala u njihovo dvorište i ostala tu da živi, kao i hiljadu tigrova koji su dojurili u stampedu i zaposeli im ambar. Prilikom jednog odlaska u policijsku stanicu, Loranga i Masarin upoznaju kradljivca Gustava, koji im postane najbolji prijatelj. Loranga u šumi nađe papagaja i Gustav ga strašno poželi jer papagaj ume da kaže njegovo ime. Na kraju uspe da ga ukrade i odvede kod sebe u zatvor, na opšte oduševljenje ostalih zatvorenika.

komentar

Roman Barbru Lindgren Loranga ima preča posla zapravo nema nikakvu relevantnu pravolinijsku radnju, već se čita kao niz iščašenih vinjeta i epizoda iz života nekoliko vrlo čudnih i neodoljivo zabavnih likova. Loranga je simpatičan lenjivac i probisvet koji ima pametnija posla nego da traći život na traženje posla, baš kao što i autorka ima preča posla nego da smišlja neku ozbiljnu konvencionalnu radnju. Za razliku od prezimenjakinje Astrid, koja je u Pipi Dugoj Čarapi kreirala dečji raj bez roditelja, Barbru Lindgren je ovde stvorila dečji raj u kome su odrasli detinjasti, prostodušni i zaigrani kao deca. Čak i dosadni zakoni fizike u ovom njenom literarnom svetu često ne važe: ljudi govore ispod vode, voze kola bez motora, čuju kako drugima zvoni u ušima, tigrovi se rastope i isperu kad uđu u bazen… Kad se zaraze psećom kugom, Loranga i Dartanjan odjednom dobiju pseći rep da njime mašu, a sutradan kad ozdrave, i rep im bez objašnjenja nestane. Ovde nikakva objašnjenja i nisu potrebna: u kikotavom svetu apsurda koji je s velikim veseljem konstruisala, autorka si poput deteta daje mašti na volju kad god joj se nešto učini zabavno, uvodeći sopstvena pravila kao i Loranga u svoje igre s ukućanima. Njeni junaci su po ceo dan usred nekih igara i pritom, kao i u pravoj dečjoj igri, stalno nešto sitno jedni drugima podvaljuju i varaju, ne doživljavajući te sitne prevare i podvale kao nešto posebno bitno. Čak i Gustav u jednom trenutku kaže: “Valjda mogu da budu prijatelji oni koji jedni drugima nešto mažnjavaju.” Likovi Barbru Lindgren su detinje naivni, puni poverenja i orni za igru bez obzira na godine, a Loranga ima preča posla je manifest eskapizma i besmrtnosti dečje igre.

muški lik: Lopuža Gustav, veseli kleptoman kojeg najviše zabavlja da krade šta stigne, bez ikakve zle namere i koristoljublja, i koji strogo pazi da se vrati u zatvor u vreme kad se deli puding od čokolade.
ženski lik: Nema nijednog, ovo je isključivo dečačka knjiga. Osim ako kao ženski lik ne računamo žirafu, koja živi svoj nezavisan život na farmi glavnih junaka, spava na bunjištu sa glavom u konzervi i ponekad odluta po okolini da jede krevete i čini druge čudne stvari.
epizodni lik: Dartanjanov deda, bizaran prastari momak koji kukuriče sa drveta i jede zrnevlje i gumene bombone, ali povremeno funkcioniše kao glas razuma koji niko neće poslušati, naročito kad ubeđuje Lorangu da nađe posao ili Masarina da upiše školu.
odnos: Loranga i Masarin, otac i sin koji su najbolji drugari, mada Loranga često ne može da odoli da ne iskoristi poziciju starijeg kako bi određivao pravila igre da idu njemu u korist.
scena: Žurka za Gustavov 40. rođendan, kad Dartanjan umisli da je pekar i napravi mu tortu od šešira i paste za zube, a Loranga i Masarin mu poklone kasu iz prodavnice.
zanimljivosti: Žirafa je jednom prilikom pojela krov Lorangine garaže, pa je u nju napadala kiša i tako je nastao bazen, u kome likovi ovog romana provode dosta vremena, a u njega su se odnekud naselile štuke i haringe.

emocije: 6
zabava: 9
stil: 9
edukativnost: 5

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala: Barbru Lindgren (1937)

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Barbru Lindgren
naslov: LORANGA IMA PREČA POSLA
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0427-3
format: 18×22,5 cm
broj strana: 160
povez: tvrdi
pismo: ćirilica
ilustracije: Eva Sikorova-Pekarkova
prevod sa švedskog: Slavica Agatonović
originalno izdanje: Barbro Lindgren, Loranga, Loranga, 1969.

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra i sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Banda neželjenih ljubimaca

gostujući prikaz saradnice Izdavačke kuće Pčelica

Od Uglješe Šajtinca, dobitnika Evropske nagrade za književnost, Nagrade „Politikinog zabavnikaˮ, Vitalove i Nagrade Bora Stanković, stiže nam nova knjiga za decu. Romanom Banda neželjenih ljubimaca, u izdanju Izdavačke kuće Pčelica, Šajtinac stilski nastavlja započeto nagrađenim romanom Čarna i Nesvet, koji je takođe objavila Pčelica.

Roman Banda neželjenih ljubimaca privući će pažnju svih čitalaca svojom jednostavnom narativnošću koja ne pretenduje da zbuni i superiorno se nametne. Zapravo, Šajtinac intelektualno bogatstvo svog romana, kao što je to bio slučaj i u prethodnom ostvarenju za decu, u romanu Čarna i Nesvet, zasniva na višeslojnoj priči i motivima koji imaju visok značenjski potencijal. Na taj način roman će se prividno prilagođavati čitaocu nudeći mu onoliko značenja koliko je on u mogućnosti da u njemu prepozna, nijednog trenutka ga ne ostavljajući zbunjenog i sa osećajem da je nešto propustio ili da nije razumeo. Zbog toga je roman Banda neželjenih ljubimaca odličan primer romana koji može imati starosno univerzalnog receptora. Šajtinac je toga svestan i kao autor za sebe kaže da je pisac za decu „svih uzrastaˮ.

Uslovna podela tema na one koje su za decu i one koje pripadaju svetu odraslih romanom Banda neželjenih ljubimaca srušena je kao banalna i površna. Šajtinac ne prihvata odomaćenu tabuiziranost izvesnih tema u književnosti za decu, niti ih eufemizira. Takvim postupkom autor uzdiže male čitaoce dajući im, s jedne strane, mogućnost, a s druge strane, sposobnost da razumeju takozvane velike teme, koje su tradicionalno pripadale svetu odraslih. Bolest, patnja, stradanje, smrt – u ovom romanu su noseći motivi, a tradicionalno su tumačeni kao motivi neprimereni dečjem svetu. Кao antitezu ovih motiva Šajtinac postavlja borbenost, zajedništvo, trud, život, rađanje i time mladim čitaocima prikazuje kompleksnost i punoću doživljaja života, koji nije ni crni ni beo, ni veseo ni tužan.

Priču o napuštenim kućnim ljubimcima, o takozvanoj Bandi neželjenih ljubimaca, Šajtinac smešta u postapokaliptični ambijent bez čoveka. Misteriozna katastrofa koja je uklonila čoveka, ali ostavila njegove tragove, nebitna je kao i njeni razlozi. Bitno je šta se u takvom svetu dešava nakon kataklizme. Dešava se to da je život nastavljen i da teži da se održava. Potrebno je obezbediti elementarne uslove za život – napuniti stomak i pronaći bezbedno sklonište. Кroz niz avantura i avanturica, zgoda i nezgoda, Banda neželjenih ljubimaca dokazuje svojevrsnu inteligenciju života na biološkom nivou koja je od bića o kojima je drugi brinuo stvorila bića koja se bore za svoj opstanak. Nesrećne sudbine pojedinih članova Bande tu su da podsete na prolaznost materijalnog i smrt kao normalan i logičan kraj. Ipak, kompozicionim rasporedom motiva autor postiže da tragične sudbine ne nametnu čitaocu pesimizam. Zbog toga na kraj romana smešta motiv rađanja – umiruća zmija rađa mladunce i time simbolično unosi optimizam, a smrt prikazuje samo kao energiju metamorfoze.

Autopoetičkim uvodom i krajem Šajtinac stvara realni okvir za svoju fikciju. Strašna priča, kako je on na početku imenuje, zapravo i nije toliko strašna. To je priča borbe za život koji pobeđuje. Alegorija o životinjama koje su prepuštene same sebi i bore se za svoj opstanak bez većih problema može se preslikati na svet ljudi. Autopoetički dodatak o dečaku koji je pobedio u velikoj borbi za život daje nam puno pravo za takvo tumačenje.

Aleksandra Bojović

* * *

on je ovo napisao: Uglješa Šajtinac (1971)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Uglješa Šajtinac
naslov: BANDA NEŽELJENIH LJUBIMACA
izdanje na srpskom: Pčelica, 2017.
ISBN: 978-86-6089-724-6
format: A5
broj strana: 156
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustrator: Mihajlo Dimitrievski

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Čudesno putovanje

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za domaći roman godine za decu

radnja

Na jednom vojvođanskom salašu živeo je mladi Putić, koji je jednog dana rešio da upozna Svet, pa je uzeo sandale i šešir i krenuo na dugo putovanje. Dok je učio ribarski zanat kod Alasa, sreo je prelepu Šumsku Stazu, zaljubio se u nju i obećao je da će joj doneti jednu zvezdu kad je bude ulovio. Gonjen čežnjom za Šumskom Stazom i želeći da ispuni dato obećanje, Putić odlazi od Alasa i upoznaje Jesenji Most, Strašila i Tetku, medvede iz rudnika zvezda, kamile Nevenku i Đurđicu i druge zanimljive junake i saputnike. Kad ponovo sretne Šumsku Stazu, pokloni joj obećanu zvezdu i zajedno s njom zasnuje Dragi Dom na obalama dalekog mora. Na kraju romana Putića opet zasvrbe tabani, sada već prilično ostareli, i on ponovo krene na put kako bi još jednom video rodni salaš, na kome se u međuvremenu štošta promenilo.

komentar

Čudesno putovanje nas vodi kroz avanture neobičnog glavnog junaka kojeg pokreću neke sasvim obične stvari: radoznalost, zaljubljenost i držanje obećanja. Iskusnom apatinskom piscu Zlatku Vasiću ovo je prvi roman za decu, što se uopšte ne oseti zahvaljujući izvežbanom pripovedačkom osećaju koji je stekao sa svojim sinom Strahinjom, kome je i posvećena ova knjiga.

Vasićev roman slavi hrabrost i istraživački duh koji su nagnali Putića da napusti sigurnost svog rodnog doma među muškatlama. Kroz susrete s novim prijateljima i upoznavanje novih predela, Putić stiče nova znanja i veštine, sve dok ne otkrije kakav dom želi da stvori za sebe i svoju ljubav. Autor posebno naglašava potrebu da se prijatelji ne sputavaju kad požele negde dalje: u redu je da ih pustiš gde ih srce vuče, kao što je u redu i da ih posle primiš nazad ili sretneš opet negde na svom sopstvenom putu.

Ovaj nežan i veseo roman za mlađe osnovce vrlo pitko i lepršavo opisuje krivudav i uzbudljiv životni put koji čeka svakog od nas, i koji uključuje osamostaljivanje, učenje, ljubavi i prijateljstva, intimna i profesionalna traganja, sve do smirenja na kraju. Kao oličenje otvorenosti i dobronamernosti, Putić je dragocen, inspirativan i zabavan književni drug na ovom putovanju. Pripovedajući nam dugo putešestvije Putića, autor voli i ume da se zabavlja i kikoće uz prpošne jezičke igre. Njegov roman je, poput svojevrsnog šarenog mjuzikla za decu, prošaran tekstovima pesama koje pevaju razni likovi, i kroz koje Vasić demonstrira i svoj talenat za dečjeg pesnika.

muški lik: Rečni car Alas, koji je Putiću prvi pružio utočište posle odlaska od kuće, preneo mu svoje ribarsko znanje i pustio ga dalje kad je došlo vreme.
ženski lik: Zanesena Šumska Staza, arhetip romantične ljubavi koja pokreće stvari.
epizodni lik: Namrgođeni ali osećajni Put od Cigala, sa Putićevog rodnog salaša, koji skrivećki čita njegova pisma iz daljina.
odnos: Strašilo i vrana Tetka, nežno prijateljstvo dvoje različitih, za koje ne znaš baš tačno šta ih to vezuje, ali osećaš da je duboko.
scena: Kad je Putić češkao leđa starom Jesenjem Mostu.

emocije: 7
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

on je ovo napisao: Zlatko Vasić (1973)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Zlatko Vasić
naslov: ČUDESNO PUTOVANJE
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0449-5
format: 21 cm
broj strana: 137
povez: meki
pismo: ćirilica
naslovna strana: Dušan Pavlić
ilustracije: Marina Veselinović
najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra i sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image