Category Archives: odrastanje

romani u kojima se prikazuje sazrevanje i osamostaljivanje maloletnih glavnih junaka

Mi ostali samo živimo ovde

dobitnik priznanja Knjigoskopa za 2016. godinu
za najbolji YA roman i za najbolji ženski lik

 

radnja
Provincijski maturant Majki ima dve sestre, mlađu Meredit i stariju Mel, za koje je snažno vezan, pogotovo nakon što je Mel preživela kliničku smrt kao posledicu anoreksije i izgubila godinu u školi. Njihova majka je ambiciozna lokalna političarka koja se kandiduje za Kongres, a otac im je alkoholičar. I sam Majki ima veliki problem sa kontrolom svojih prisilnih radnji i povremeno ga spopadaju suicidalne ideje. Njegov najbolji drug Džered je gej, a Melina najbolja drugarica Hena je Majkijeva višegodišnja tiha patnja. Stvari u Majkijevom privatnom životu se zakomplikuju kada, nekoliko nedelja pre mature, u njihovu školu dođe egzotični Nejtan, za koga se Hena odmah zainteresuje. No to nije sve: u školi i oko nje započinje serija jezivih paranormalnih događaja, u kojima ginu pripadnici lokalne subkulture koje Majkijevo društvo zove indi tipovi. Zato se i Majki i Mel i Džered i Hena usrdno nadaju da će uspeti da maturiraju pre nego što im školu raznese eksplozija kao pre osam godina.

komentar
Kad se čita ovako prepričano, radnja Nesovog najnovijeg romana Mi ostali samo živimo ovde zvuči relativno normalno. Ono što se glavnim junacima dešava u glavama i u svakodnevnom životu zaista i jeste sasvim uobičajeno za te godine, sa svom pripadajućom dramskom težinom. Međutim, ono što ovaj roman čini toliko posebnim i originalnim jeste preplitanje ove glavne, intimističke radnje, sa sporednom koja je spektakularna do granice treša, a s kojom glavni junaci imaju samo ovlašne kontakte. U toj bočnoj radnji grupica lokalnih hipstera (tzv. indi tipova) vodi paničnu i očajničku borbu da spasi svet od najezde Besmrtnih, svojevrsnih zombija koji žele da nas pokore.
Indi tipovi ginu kao mušice na prvoj liniji odbrane planete, ali naši glavni likovi o tome saznaju samo ako slučajno prisustvuju nekom događaju koji ne razumeju: sudar sa jelenom zombijem, svetleća devojčica koja protrči pored njih, bina na koncertu koja eksplodira sama od sebe… Ti događaji se ređaju jedan za drugim, ali naši glavni junaci osećaju da oni ipak nisu ti koji su odabrani za taj spektakl. Njihovo je “samo” da izađu na kraj sa frkama u sopstvenom životu, i da se nadaju da sukob Besmrtnih sa indi tipovima neće razneti školu pre nego što dobiju svedočanstva kako bi mogli da upišu faks.
Pored svega toga, Majki ima još jedan problem: uskoro će ostati bez najboljeg druga, jer se ispostavlja da je Džered zapravo bog mačaka, koji će za četiri godine da se vaznese u nebo. U ovom romanu je potpuno sjajno to što sve ove bizarnosti nimalo ne otupljuju vrlo realističnu emotivnu oštricu. To što je Džered bog ne čini ga nimalo manje ranjivim tinejdžerom; jeste da ga njegova božanskost čini posebnim i izuzetnim u odnosu na druge, ali zar nije svako od nas u nečemu pomalo frik?

Ovaj roman je zapravo druga strana medalje klasične young adult literature. U bočnoj radnji Nes se nežno sprda s klišeima mnogih popularnih YA podžanrova (horror, fantasy, distopija), ali ih istovremeno uopšte ne dovodi u pitanje, jer tinejdžeri u sve to veruju, dakle to je stvarno. Nes vrlo saoseća s tim herojima koji su protiv svoje volje odabrani da spasavaju naš svet dok mi smišljamo s kim ćemo na matursku žurku. Oni su preplašeni, nesavršeni, stradavaju, puni su sumnje, ali moraju da iznesu svoju misiju. Kad se na kraju sretnu sa glavnim junacima glavne radnje, ispostavi se da su i indi likovi sasvim obični tinejdžeri sa svojim frkama, a razlikuju se samo po tome što su ravnodušni na maturske rituale, slušaju džez i, dobro, spasavaju svet kad već neko mora. Kada nad zgarištem škole preživela indi heroina Sačel zakuka “Zašto se to uvek nama dešava?”, Mel je saosećajno teši: “Ne brini zbog toga. Svako ima nešto što ga muči.” I to je to: nečiji problem je to što je odabran da se bori sa zombijima i vampirima, dok neko drugi ima roditelje verske fanatike ili lokalnu Hilari Klinton za majku; neki među nama spasavaju svet, dok “mi ostali samo živimo ovde” – ali svi smo u istom emotivnom haosu. Naročito kao tinejdžeri.
Vrlo snažna tematska linija ovog romana je odnos između percepcije sveta mladih i odraslih: svi odrasli u ovom romanu ponašaju se kao da su gluvi za te apsurdne priče tinejdžera o paranormalnim događajima, da bi se na kraju ispostavilo da se svi oni ipak prilično dobro sećaju sličnih događaja iz svoje mladosti. Odrasli u romanu zameraju mladima što se ponašaju kao da su popili svu pamet ovog sveta; s druge strane, Hena se u jednom trenutku lucidno zapita “da li je svest o tome da u neke stvari nisi siguran ono što čoveka čini odraslim?”
Tinejdžerska tuga rastanaka takođe je važna tema ovog romana. Sve likove na kraju romana čeka rastanak jer je škola gotova, oni će otići na studije na različite krajeve SAD, a Džered će posle toga napustiti planetu. Oni će iza sebe ostaviti neke drage osobe da samuju u lokalnom gradiću, kao mala Meredit koju će napustiti i brat i sestra, ili Džeredov otac koji će ostati i bez poslednjeg člana familije. Istovremeno, taj kraj je potpuno otvoren, jer svaki kraj je neki novi početak i nikad se ne može sa sigurnošću reći kojim tokom će stvari krenuti. A ko zna, možda će i Džered na kraju nekako uspeti da izvrda to neumitno vaznesenje.

 

Mi ostali samo živimo ovde je vrlo originalan i nesvakidašnji maturantski blues, u kome se sasvim prirodno i tečno isprepliću normalno i paranormalno, tvoreći bizarnu, efektnu i potpuno funkcionalnu celinu u koju poverujemo svim srcem. I na kraju, apsolutno moram da se složim sa opisom koji je Guardian dao za ovaj roman: “razorno tužan, urnebesno zabavan i neopterećujuće pametan – ali to je Patrik Nes, pa tako nešto i očekujemo, zar ne?”

ženski lik: Hena, pola Finkinja i pola crnkinja, ne ustručava se da proba sve za šta ima priliku, razvija izuzetno lep odnos s Majkijem i uspeva da se odupre fanatičnim roditeljima.
muški lik: Džered, gej bog mačaka i puma, iscelitelj bioenergijom i najbolji drug.
epizodni lik: Sačel, protagonistkinja bočne priče, indi devojka koja preživi i rat sa Besmrtnima i emotivne izdaje.
odnos: Majki i njegove sestre, trio koji vezuje dirljiva nežnost, briga i poverenje.
scena: Sudar s jelenom, koji Majki i Hena prežive držeći se za ruke.

zanimljivosti
Sačelin ujak je zombi policajac s otkinutom glavom, koji maltretira Majkija i Henu dok se noću ljube u kolima.
Majkijeva majka i Džeredov otac su politički protivnici i izborni protivkandidati, ali mi do kraja ne saznajemo ko je u kojoj stranci.
Nes u romanu vizionarski predviđa propast Tvitera.

emocije: 10
zabava: 9
stil: 10
edukativnost: 6

najpovoljnija kupovina: sajt Kreativnog centra

Aleksandar Gubaš

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-529-0363-4
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2016.
originalno izdanje: Patrick Ness, The Rest of Us Just Live Here, 2015.
broj strana: 225
naslovna strana: Walker Books Ltd

on je napisao ovu knjigu – Patrik Nes (1971)

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Daću ti sunce

dacu_ti_sunce_vv

radnja
Džud i Noa su sestra i brat blizanci. U četrnaestoj godini ona je popularna zvezda među lokalnom surferskom ekipom nešto starijih šmekera, dok je on introvertni umetnik koji pršti od crtačkog talenta i sumnje u vlastitu seksualnu orijentaciju. Između brata i sestre su jake emocije, kako pozitivne, tako i destruktivne, pa tako njihovo rivalstvo oko majke Dajane dovede do dramatičnog raskola, a da stvar bude još gora, majka im gine u udesu. Posle tih događaja njihov život se potpuno promeni: dve godine kasnije, Džud je postala zatvorena i nepristupačna umetnica, dok je Noa postao zvezda ekipe, i njih dvoje više ne razgovaraju međusobno. Situacija počne da se menja kad Džud za svog mentora u umetničkoj školi uzme vajara Giljerma, ne znajući za njegovu povezanost sa smrću Dajane.

komentar
Žestoka porodična drama u čijem središtu su blizanci tinejdžeri, rastrzani borbom za pažnju majke i pritisnuti emotivnom krizom roditeljskog braka zbog majčinog preljuba. Autorka Džendi Nelson je stvorila dosta tešku i zamršenu situaciju, svojevrsno emotivno minsko polje, ali u svemu tome se jako kompetentno snalazi i sigurno vodi situacije, likove i ceo spektar njihovih osećanja: od Noine sramote kad je dobio erekciju prilikom rvanja sa surferima, do Džudinog osećanja krivice što je izgubila nevinost i majku u istom danu.


Džendi Nelson odgovara na pitanja o knjizi Daću ti sunce

muški lik: Razbarušeni umetnik Giljermo, divlji čovek koga su ukrotile samo dve žene: Dajana i njena ćerka.
ženski lik: Majka Dajana, anđeoski lik proklet svojom dobrotom.
epizodni lik: Džudin i Noin otac, dobar čovek koji je dobio lošije karte u partiji za Dajanino srce.
odnos: Džud i Noa, najinteresantniji bratsko-sestrinski literarni par kog mogu da se setim; pored stalne ljubomore zbog majke, zanimljiv momenat je i ljubomora brata na sestru zbog istog momka.
scena: Kad majka zatekne Nou kako se vata sa svojim dečkom.

zanimljivosti
Džud je opsesivno sujeverna i nigde ne ide bez praziluka u džepu protiv uroka. Kroz skulpturu na kojoj Džud radi, u romanu je lepo opisan tok umetničkog procesa u vajarstvu. Komšijski papagaj Prorok je duhovit zvučni lajtmotiv romana, sa svojim povremenim kreštanjem “gde je bre Ralf?” u ključnim momentima radnje. Na kraju romana junaci ipak otkriju ko je bre Ralf.

emocije: 10
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 7

Aleksandar Gubaš

OPŠTI PODACI O ROMANU

autor: Džendi Nelson
naslov: DAĆU TI SUNCE
naslovna strana: Studio Ivan Aran
prevod: Jasmina Marković Karović
izdanje na srpskom: Urban Reads, 2015.
cena na sajtu izdavača: 899 din (25.01.2015.)
broj strana: 332
ISBN: 978-86-89565-18-8
originalno izdanje: Jandy Nelson, I’ll Give You The Sun, 2014.

sun_375w

ključne reči
drama, suzavac, young adult, alkohol i opijati, duhovne vrednosti, LGBT, odrastanje, prva ljubav, seks, smrt u porodici, vršnjačko nasilje, Urban Reads, SAD

* * *

ona je ovo napisala – Džendi Nelson (1965)

Jandy_Nelson_author_photo.jpeg

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Džukac Kucov

Dzukac za sajt

radnja
Glavni lik romana je jedan nelepi štenac kojeg su vlasnici zbog ružnoće pokušali da likvidiraju odmah čim se oštenio, no on preživljava uz pomoć pseće pomajke, koja ga na gradskoj deponiji u Nici nauči prvim stvarima o životu. Poslušavši savet pomajke, on dospe u grad u potrazi za gazdom, i posle avanture na gradskim ulicama devojčica Jabučica ga spasava od šintera, usvaja ga i daje mu ime Kucov. No to ne deluje kao konačno egzistencijalno rešenje za njega, jer se Jabučica ne pokazuje kao baš najodgovornija gazdarica, pa se tužni Kucov vraća na ulicu. Tamo dobija ključne životne lekcije od novog prijatelja i zaštitnika, prevejanog uličnog džukca Hijene, koji pomaže Kucovu da socijalno sazri u odnosu prema ljudima.

komentar
Ovaj roman Danijela Penaka savršeno pravi lepotu od ružnoće, uzimajući kao glavne junake dva izrazito ružna kučeta koja imaju dušu. Ima divnih razmišljanja o ljubavi i nemogućnosti prisiljavanja nekoga na ljubav, kao i o potrebi za poštovanjem slobode izabranog partnera, bio to pas, čovek, prijatelj ili ljubavnik. Ima i lep mini-esej o deci kao čudnoj mešavini kontradiktornih impulsa. Penak nam ne ulepšava sliku nemilosrdne stvarnosti, ali je prikazuje sa humorom i toplinom. Jako divan i pametan roman, jedan od onih preporučljivih i odraslima.

muški lik: Hijena, pas uličar čiji nadimak opisuje njegov izgled, Kucovu otkriva suštinu ljubavi.
ženski lik: Jabučica, razmažena devojčica koja, kao i Kucov, prolazi svoj razvojni put do uspostavljanja zrelih odnosa sa drugima.
epizodni lik: Krupan pas Vuneni, sapatnik Kucovu iz kafilerije, očinska uteha i zaštita u ta tri jeziva dana koje je Kucov proveo među psima osuđenim na smrt.
odnos: Hijena i Vepar, pas i čovek, dve samostalne ličnosti koje vezuje ružna spoljašnjost, umetnička duša i predivno prijateljstvo.
scena: Kad Hijena odvede Kucova noću na parisko groblje pasa koje čuvaju mačke, vrlo emotivna i poetična scena koja slavi ljubav i različitosti.

34974e243017a421cf5b7ab5e5d96c44

zanimljivosti
Na početku romana Penak je napisao posvetu svim psima svog života, navodeći ih 18 poimence. U pogovoru je izneo jedan vrlo strastven apel protiv pravljenja čistih rasa. A u samom romanu nam je, kroz njušne doživljaje Kucova, uzbudljivo dočarao pseću geografiju zasnovanu na mirisima.

emocije: 9
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 9

najpovoljnija kupovina: Odisejin sajt

Aleksandar Gubaš

OPŠTI PODACI O ROMANU

autor: Danijel Penak
naslov: DŽUKAC KUCOV
naslovna strana: Tihomir Čelanović
prevod: Ana A. Jovanović
izdanje na srpskom:
 Odiseja, 2014.
cena na sajtu izdavača: 660 din (20.01.2016.)
broj strana: 188
ISBN: 978-86-7720-112-8
originalno izdanje: Daniel Pennac, Cabot-Caboche, 1982. (naš omot je bolji)

couv_cabot

ključne reči
dečji roman, suzavac, duhovne vrednosti, odrastanje, životinje, Odiseja, Francuska

* * *

on je ovo napisao – Danijel Penak (1944)

g1_u65848_0pennac

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Dođi na jedno čudno mesto

imageedit_84_9382706556

Nađa je trinaestogodišnjakinja iz Obrenovca koja razmenjuje stripove o Dilan Dogu sa svojim nerazdvojnim drugom Tetozom i planira da usvoji jednog od štenaca koje kriju u podrumu. Njena mama se sprema za operaciju polipa u nosu, tata se nervira jer ga je radar snimio u prebrzoj vožnji, a baba mesi pitu. Sve se odvija redovno, osim što kiša pljušti već šest dana.

A onda se tog petka kiša pretvori u epsku poplavu koja odnosi sav taj njihov prethodni redovan život i većinu stvari iz njega. Nađu voda zarobi kod babe i dede, njen tata i Tetoza pomažu u evakuaciji, helikopteri ih nadleću po ceo dan, volonteri u čamcima doturaju hranu, a Nađa provodi vreme odsečena od sveta, bez struje i dometa za mobilni, gledajući kako iz beskrajne vode vire samo vrhovi bandera.

470534poplave-reutersmarko-djuricaobrenovac-7origh

Njena porodica se privremeno sklanja iz Obrenovca kod ujaka na Vračar. Kad se voda konačno povukla, ljudi se vraćaju nazad u svoje kuće i stanove i počinje mukotrpan period čišćenja i dezinfekcije onoga što je još upotrebljivo i bacanja svega što nije. Negde usred čitave te blatnjave pometnje Tetoza odlazi iz Nađine svakodnevice, preselivši se s majkom kod njenog dečka na Novi Beograd. Život je resetovan i polako kreće ispočetka, a Nađa konačno počinje da nosi suknju.

A69EFBB9-9717-456F-8732-454AA97F7FE7_mw1024_s_n

Dođi na jedno čudno mesto Vesne Aleksić je originalan tinejdžerski roman, poezija u prozi koja prikazuje autentično iskustvo poplave iz ugla glavne junakinje Nađe. Kroz neprestan tok fascinantnih, povremeno i bizarnih utisaka koji se tih dana ubrzano ređaju jedan za drugim, bivamo uvučeni u Nađin intimni svet koji se lomi između detinjstva i devojaštva, redovnog i vanrednog stanja, prethodnog i budućeg života, prijateljstva i zaljubljenosti. Ovaj hipnotički kovitlac emocija i poetičnih slika, dijaloga i razmišljanja, bogato je ornamentiran detaljima koje Vesna Aleksić neumorno i precizno registruje, nekad sa setom, nekad s toplim humorom. Ovaj roman je i lucidna studija ljudskih naravi, posebno u delu koji se odnosi na postkataklizmičnu obnovu varoši, sa biserima poput frizerke koja otvara prodavnicu sanitarija i naziva je Akva usred potopljenog Obrenovca.

obrenovac-vojska-ciscenje-n

FAVORITI

ženski lik: Nađina dinamična baba koja sluša rok iz 70-ih i čija energija dominira svakom scenom u kojoj učestvuje.

muški lik: Tetoza, dečak zaljubljen u prirodu, potpuno ushićen retkim pticama.

epizodni lik: Bane, dečko Tetozine mame, rastao kao dete bez roditelja – dugo vodi borbu da ga Tetoza prihvati, i na kraju jedno zajedničko pecanje sve postavi na svoje mesto.

odnos: Nađa i baba, dve transgeneracijske drugarice biciklistkinje, istog horoskopskog znaka; baba je objasnila Nađi da je Bog ljubav između njih dve.

scena: Tužne piramide uništenih stvari koje su rasle ispred svake potopljene kuće kad se voda povukla i ljudi se vratili da vide šta je ostalo.

kuca

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 7
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 8

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-529-0243-9
originalno izdanje: Kreativni centar, 2015.
broj strana: 120
dizajn: Dragana Nikolić

* * *

VESNA ALEKSIĆ (1958)

 vesna aleksic

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Čudo

Cudo-58102

Avgust Pulman, zvani Agi, prvi put u životu kreće u školu – ali ne u prvi, već u peti razred. Razlog tako kasnog polaska u školu je Tričer-Kolinsov sindrom, urođeni deformitet izazvan genetskim poremećajem, koji se javlja kod jednog od 50.000 dece. Zbog tog poremećaja Agijevo lice je potpuni raspad: oči su mu na različitim visinama, uši su mu mikroskopske i rodio se skoro potpuno bez donje vilice. Da bi uopšte mogao da funkcioniše, od najranijeg detinjstva prolazio je kroz dugačku seriju hirurških intervencija, zbog čega nije ni mogao ranije u školu.

Drugi razlog kasnog polaska u školu je to što Agi izgleda toliko jezivo da se svako malo dete nasmrt preplaši kad ga vidi. Zato se jedno vreme Agi krio ispod astronautske kacige kad bi izlazio napolje. Ali po svemu ostalom on je najobičnije dete koje se loži na video igrice, obožava “Ratove zvezda” i veseo je kao sva deca. No polazak u školu donosi ogroman stres, jer Agijev izgled prirodno izaziva nelagodu i odbojne reakcije okoline, pri čemu deca umeju da budu posebno surova. Nažalost, ni neki roditelji nisu puno bolji.

trejler za roman Čudo

Čudo je debitantski roman njujorške autorke R.H. Palasio, inspirisan susretom s jednom devojčicom sa Tričer-Kolinsovim sindromom. Podeljen je u osam delova, od kojih je svaki ispričan iz ugla nekog drugog lika – Agija i drugih koji dolaze s njim u kontakt u školi i porodici, a posebno njegove sestre Vije (Olivije) i njenog društva. Ovakav prikaz iz više uglova omogućava da se plastičnije doživi sva težina i izazov Agijeve životne situacije, kao i da se bolje razumeju emocije i frustracije osoba iz njegovog najbližeg okruženja. Autorka nam ovu borbu svih likova za lični razvoj i uspostavljanje ravnoteže prenosi s oplemenjujućom vedrinom, ali čitalačke suze su neizbežne.

Pored preciznog oslikavanja emotivnog mikrokosmosa Agija i ljudi iz njegove okoline, ovaj roman nam daje i vrlo upečatljiv i detaljan prikaz mehanizama vršnjačkog maltretiranja i psihološke agresije, sa čime se Agi bori kroz ceo roman. Srećom, u tome nije sam.

wonder

FAVORITI

ženski lik: Agijeva pet godina starija sestra Vija – obožava brata, ali celog života mora da nosi breme odrastanja u porodici u kojoj je silom prilika sve njemu podređeno.

muški lik: Agijev tata – bacio je astronautsku kacigu frustriran time što zbog nje dve godine nije video sinu lice.

epizodni lik: Neposredni direktor Turson – iskidao se od iskrenog smeha kad je shvatio da Agijev školski autoportret u obliku patke nije nikakva metafora o transformaciji ružnog pačeta, već da Agi sam sebi zaista izgleda kao neka patka.

odnos: Sestrinski odnos Vijine drugarice Mirande – Agiju je dala nadimak major Tom, poklonila mu je astronautsku kacigu i odgledala sve nastavke “Ratova zvezda” da bi mogla s njim da priča o tome.

scena: Noćno bekstvo od siledžija prilikom filmske večeri u prirodi, kad Agi otkrije da je stekao mrežu zaštitnika i nadimak od milja “mali brate”.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 10
ZABAVA: 8
STIL: 10
EDUKATIVNOST: 8

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7346-977-5
izdanje na srpskom: Dereta, 2015.
originalno izdanje: R.J. Palacio, Wonder, 2012.
broj strana: 346
dizajn korica: Jana Vuković

* * *

R.H. PALASIO

RJ Palacio

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image