Category Archives: netipične porodice

romani u kojima glavni junaci dolaze iz nekompletnih ili alternativnih porodica

Gusari s ledenog mora

dobitnik godišnjeg priznanja Knjigoskopa za 2017. za:
– najbolji avanturistički roman za decu
– najbolji punoletni ženski lik
– najboljeg negativca

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za:
– strani roman godine za decu
– najbolji dramski roman za decu
– najbolji maloletni ženski lik

Devojčica Siri živi sa ostarelim ocem i mlađom sestrom Miki na jednom od ostrva u ledenom arhipelagu na severu, čiji stanovnici strepe od opakog gusara Beloglavog, koji pljačka ostrva i odvodi decu da rade u njegovom rudniku. Jednog dana Beloglavi otima i Miki, za šta se Siri oseća krivom i polazi u očajničku potragu sa sestricom. U toj potrazi niko se ne usuđuje da joj pomogne, sve dok na jednom brodu ne upozna krupnog mornara Fredrika, kome je Beloglavi pre mnogo godina takođe oteo mlađu sestru. Siri i Fredrik prolaze kroz razne nevolje na putu do ostrva na kome je baza Beloglavog, ali tamo ih gusari oboje zarobljavaju. Siri nateraju da radi u rudniku uglja zajedno sa iscrpljenom Miki, a Fredriku daju rok od tri dana da razmisli da li će se priključiti gusarima ili će ga streljati. Siri dobija specijalni zadatak da svakog dana sortira iskopane komade uglja i da najtvrđi komad odnese Beloglavom, koji želi da ga u specijalnoj mašini pretvori u dijamant. U ovoj beznadežnoj situaciji pojaviće se neočekivani saveznici: Golubica, čuvarka dece-robova, kao i zlostavljana vučica upregnuta u mašinu za pravljenje dijamanata.

Frida Nilson je autorka mojih omiljenih romana o devojčici Hedvigi i s velikim poverenjem uzeo sam na čitanje njen najnoviji roman. Međutim, posle lepršavosti dogodovština osmogodišnje Hedvige nikako nisam očekivao ovako mračno i ozbiljno štivo za starije osnovce. Gusari sa ledenog mora su priča smeštena u zaleđeni svet u kome vladaju zima, siromaštvo, glad, strah i očaj. Ipak, i u takvom svetu, ispunjenom okrutnostima raznih vrsta, autorka ostavlja dovoljno prostora za ljubav, nežnost i odanost, kreirajući svet veoma nabijen emocijama.

Žanrovski je ovaj roman prilično teško definisati. Svakako, to je delo fantastike, s nekim izmišljenim životinjama i bićima kao što su morske sirene (pritom, sirene ovde nisu zavodljive lepotice, već više podsećaju na masne morževe). Na početku romana nalazi se mapa izmišljenog arhipelaga koji je poprište radnje, i ta mapa i sirotinjski ribarski milje sa tih ostrva veoma podsećaju na trilogiju Ursule Legvin o Zemljomorju, kao i na druga popularna dela epske fantastike zasnovana na mapama i srednjovekovnoj sirotinji. Jedino što kod Fride Nilson nema nikakve magije, čarobnjaka, zmajeva ni tinejdžera obdarenih nadnaravnim sposobnostima, ali zato ima čudnovatih izuma, mehanizama sa zupčanicima i gomila uglja, što vrlo vuče na steampunk – osim što ovde ništa nije na paru, morem se ne putuje parobrodima već jedrenjacima, a ugalj nije gorivo već sirovina za pravljenje dijamanata.

U ovaj prilično originalno postavljen ambijent autorka je smestila jednu ozbiljnu avanturističku dramu bez natprirodnih dešavanja (ako izuzmemo Sirino neobično preživljavanje utapanja u ledenom moru), ali sa jako puno ličnih borbi, dilema, sumnji, osećanja krivice, samooptuživanja, strahova, teških odluka i bola. Sve je čudno u vezi s ovom knjigom, ali opet nekako divno i sa dozom tuge. Čudnovat je odnos Siri i bebe sirene koju pronalazi, kao i između bebe i majke-sirene. Čudnovata je i dirljiva ljubavna priča Sirinih i Mikinih roditelja: njihov otac je bio duplo stariji od majke, koja je umrla nedugo posle rođenja Miki, i taj gubitak je Siri i njenom ocu učinio Miki još voljenijom. Mnoga deca u tom svetu su bez bar jednog roditelja, koji su stradali u borbi za svakodnevnu egzistenciju, kao žrtve siromaštva, bolesti i tragičnih incidenata u susretu sa surovom prirodom.

Nasilje je posebno značajna tema romana, a pojavljuje se kao nasilje ljudi nad ljudima i ljudi nad drugim stvorenjima. Beloglavi tera decu da za njega kuluče u neljudskim uslovima u rudniku i te scene sa decom u rudniku su istinski potresne. Stanovnici arhipelaga su surovi prema mladuncima vukova koje otimaju od majki i prodaju bogatašima za vuču sanki. Ribari hvataju bebe morskih sirena da od njihove meke kože prave novčanike. Sirin drug Ejnar maltretira mladunče jedne velike ptice, ne bi li ga dresirao da mu lovi ribu. Kroz ceo roman provejava autorkina naklonost prema životinjama, deci i svima koji su zlostavljani, što najbolje dolazi do izražaja kroz postupke Siri, koja je spremna da se zbog odnosa prema životinjama zakači i s onim malobrojnim saveznicima u svojoj neizvesnoj avanturi.

Roman obiluje slikovitim epizodistima, kroz koje autorka iznosi svoja etička i ekološka razmišljanja o borbi za opstanak. Posebno su zanimljive njene misli o životinjskom u ljudima, o tome kako je čovek sklon da poživinči u surovoj sredini, ali i o tome kako i posle najtežih iskušenja i najlošijih odluka postoji kapacitet za iskupljenje i spas duše. Gusari sa ledenog mora je surova hardcore zimska bajka ispunjena škripanjem leda, mlečnom maglom i zaleđenim ribarskim mrežama, koja duboko preispituje suštinu ljudskosti u naturalističkom okruženju i pronalazi odgovor u ljubavi, brizi za druga živa bića i uživanju u pesmi strnadice.

muški lik: Beloglavi, zlostavljač dece opsednut fiksidejom o proizvodnji dijamanata, koji nije primetio kako je od deteta koje se grozi nasilja izrastao u bezosećajnog i poremećenog mračnjaka.
ženski lik: Golubica je kao kidnapovano uplašeno dete izborila svoju slobodu od rudnika tako što je pristala da glumi ćerku Beloglavom i da stražari nad drugom decom, a taj svoj gubitak duše pokušava da kompenzuje nežnošću prema zlostavljanoj vučici Beloglavog.
epizodni lik: Ejnar, dečak koji je spasao Siri život i doveo je kući da se oporavi, toliko je opterećen željom za izlazak iz siromaštva da ne ume uvek da postavi jasne etičke granice.
odnos: Fredrik i Siri, džin i dugmence, povezani time što su oboje zbog svoje detinje obesti u jednom trenutku skrivili strašnu sudbinu svojih mlađih sestara, pa su se udružili u očajničkom pokušaju da se iskupe.
scena: Epizoda sa bebom sirenom daje poseban ugođaj celom romanu – da nije toga, ovo bi bila suva realistična drama, uzbudljiva i potresna, ali prilično obična i “ovozemaljska”; međutim, ubacivanje scene sa bebom sirenom daje celom romanu jedan začudan poetski ton, a humanističku potku cele priče diže na spiritualni nivo.
zanimljivosti: Ostrva u arhipelagu koji je izmislila Frida Nilson imaju vrlo originalna imena – vidi mapu.

emocije: 10
zabava: 9
stil: 10
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala – Frida Nilson (1979)

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Frida Nilson
naslov: GUSARI S LEDENOG MORA
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0422-8
format: 13×19 cm
broj strana: 304
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Aleksander Janson
prevod sa švedskog: Svetlana Tot
originalno izdanje: Frida Nilsson, Ishavspirater, 2015.

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra, sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Nevaljalci 2 – Duholovci

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za najbolju komediju za decu

Mihal i Filda su dva drugara desetogodišnjaka, koji iz najbolje volje da pomognu drugima često upadaju u nevolje. Njihov školski drug Lojda video je u učionici zelenog duha kako se prikrada učiteljici i toliko se isprepadao da se zarekao da više nikad neće kročiti u školu ako ga još jednom vidi. Kako bi pomogli Lojdi i izbavili njega i školu od paranormalne napasti, Mihal i Filda postaju amaterski isterivači duhova i isprobavaju razne trikove o kojima čuju od druge dece i preko interneta. To ih dovodi u mnoge komične situacije koje su idealna prilika da njih dvojica budu kažnjeni, što bi se reklo, „na pravdi Boga“. No to ih nimalo neće pokolebati u rešenosti da čine dobro ljudima, pa makar ih pogrešno optužili i za paljevinu škole.

Duholovci češkog veterana književnosti za decu Miloša Kratohvila predstavljaju drugi deo serijala Nevaljalci (i prvi deo je objavio Kreativni centar), s Mihalom i Fildom kao protagonistima. Radnja serijala smeštena je negde u tipičnu savremenu češku urbanu svakodnevnicu, a ispričana je u prvom licu iz ugla Mihala. U prvom delu upoznajemo dva glavna lika i saznajemo kako je započelo njihovo blisko prijateljstvo, dok ih ovde pratimo u novim dogodovštinama.

Svoje male junake Kratohvil (por)tretira s velikom ljubavlju i empatijom, gajeći posebno razumevanje za njihovu dobronamernost i solidarnost prema drugima, što u sudaru s krutim svetom odraslih dovodi do komičnih nesporazuma, ali i do bolnih nepravdi koje Mihal i Filda često iskuse. Sasvim nezasluženo prozvani „nevaljalcima“, ova dvojica su zapravo neka vrsta Kalimera, stalno ulećući u situacije u kojima su pogrešno shvaćeni i nepravedno kažnjeni. Njihov dar da potpuno uprskaju i zabrljaju stvari koje su pokrenuli iz najbolje namere neodoljivo podseća na jedan drugi popularni češki proizvod za decu – animirani lutkarski serijal A je to, o dva trapava drugara čije kućne majstorije redovno pođu po zlu.

Autor nam u ovom romanu i celom serijalu znalački prikazuje odnose u dečjem školskom okruženju, sa svim sitnim pakostima, nestašlucima, ali i dirljivim primerima nesebičnosti. Kroz ceo roman deca su u stanju prikrivenog ili otvorenog antagonizma s odraslima, proisteklog iz prirodne različitosti ova dva sveta. Međutim, neretko otkrivamo i iznenađujuće sličnosti između različitih generacija u pogledu sklonosti pravljenju raznih gluposti i iracionalnom ponašanju. Kratohvil je izuzetno duhovit opservator sitnih ljudskih slabosti i velikih vrlina, a njegovo delo je vrlo zabavna studija o odraslima iz ugla deteta i nepokolebljiva oda drugarstvu i altruizmu.

muški lik: Filda, divan i odgovoran dečak čiji otac kamiondžija ga je napustio i netragom nestao dok je on bio još mali, što mu je celog detinjstva ostalo kao bolna praznina.
ženski lik: Šašava tetka Marcela, sestra Mihalove majke, empatična psihološkinja koja razume dečje nestašluke i traganje za odgovorima o svetu, često smirujući svoju sestru kad pretera sa brigom za sina.
epizodni lik: Njuškalo Vovsiček, voajer i piroman koji šalje signale vanzemaljcima i vezuje anđelima krila da ne odlete u toplije krajeve – Mihalova majka je opsednuta strahom da će joj sin krenuti njegovim stopama.
odnos: Mihalov tata i učiteljica Vučković – Mihalov tata je kopirajter koji se često suočava sa stvaralačkim krizama, iz kojih ga najefikasnije spasavaju opomene koje učiteljica piše Mihalu i koje mu služe kao okidač za ideje za marketinške kampanje, tako da nekad i on sam provocira ovu prepisku s učiteljicom preko sina.
scena: Noćni odlazak Mihala i Filde na groblje sa drugarom Lojdom, kako bi proverili da li je on u stanju da vidi i grobljanske duhove.
zanimljivosti: Odrasli likovi u romanu su ponekad detinjasto sujeverni. Kao što tetka Marcela nosi pasulj u cipeli da ne napravi pogrešan korak, tako i Mihalova mama drži u novčaniku krljušti od božićnog šarana kako bi uvek imala para, a šumar Sodomka maže lovačku pušku i patrone sirćetom kako bi precizno pucao.

emocije: 7
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

on je ovo napisao – Miloš Kratohvil (1948)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Miloš Kratohvil
naslov: NEVALJALCI 2 – DUHOLOVCI
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0466-2
format: 18×11 cm
broj strana: 200
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Milan Stari
prevod sa češkog: Marija Ilić
originalno izdanje: Miloš Kratochvíl, Duchaři, 2009.

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra, sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Ema i Tesla 1 – Zamalo smrtonosni zrak

nominovan za godišnje priznanje Knjigoskopa za 2017. za najbolju komediju za decu

Tokom jednog od svojih provalničkih pohoda po krovovima Predalekog Velegrada, devojčica Ema odozgo upadne u tajnu laboratoriju Nikole Tesle i upozna prisutne stanare. Pored samog genijalnog naučnika, tu su još i uštogljeni dečak Varnava, njegov ujak Lavrentije, koji je inače morsko prase, te Mekakuca, mozak Teslinog omiljenog psa koji je dobio besmrtnost u vidu malog robota s nožicama. Ema se oduševi Mekakucom, sprijatelji s Lavrentijem, zagotivi i nepristupačnog Teslu, ali s Varnavom je stalno u svađi. U kulminaciji sukoba s njim, Ema odlazi iz laboratorije, prethodno ukravši par Teslinih izuma, kako bi udobrovoljila okrutnog Kalauza koji je drži pod kontrolom. Kalauz je baci u kavez s jednim kosturom i kreće sa slugama zombijima u pohod na Teslinu laboratoriju. Ema se zajedno s kosturom oslobađa iz kaveza i stiže na vreme da odbrani laboratoriju od zombi apokalipse. Međutim, pravo zlo tek dolazi: grad pada pod kontrolu ambicioznog doktora Korvusa i njegovog pomoćnika, opake koale Blaže. Korvus ima aparat ribotron koji pretvara sva bića u ribe, a Blaža upravlja golemim robotom, kome jedini na megdan sme da izađe Teslin megarobot. Svakako, pomoći će mu Ema, kostur, Lavrentije, pa čak i Varnava. Mekakuca će dotrčkarati kad gužva prođe.

Svetska fascinacija Nikolom Teslom nije zaobišla ni komšijsku Mađarsku, odakle nam stiže Zamalo smrtonosni zrak, kojim je Ištvan Lakatoš započeo serijal Ema i Tesla. Lakatoš nam je poznat po svom romanu Kockograd, koji je na Knjigoskopu proglašen za najbolji strani roman za decu 2016. U Kockogradu je autor svoje mlade čitaoce suočio s ozbiljnim pitanjima o uređenju sveta, dok u Emi i Tesli nema takvih pretenzija i najviše se koncentriše na pružanje zabave. Pri tome se obilato služi svojim crtačkim umećem (Lakatoš je i vrlo cenjeni strip autor) kako bi kroz crtež ispričao pojedine delove radnje. Njegovo grafičko pripovedanje je vrlo integrisano u tok romana, a nastali produkt je živahni hibrid romana i stripa koji se čita uz prilično kikotanja.

Kao i u Kockogradu, i ovde se oseti autorova naklonost prema stimpanku, pa tako imamo tajnu laboratoriju, decu bez roditelja, devetnaestovekovne izume, mehanička bića, a džinovski robot kojim upravlja Tesla ima na leđima i džinovski ključ za navijanje. Ipak, žanrovski je ovaj roman preciznije definisati kao frenetičnu horor komediju, kojom jurcaju zombiji, kosturi i ljigava čudovišta iz kanalizacije, a povremeno protrčkara i jedan pseći mozak.

Lik Nikole Tesle je neosporna atrakcija romana. On je ovde prikazan kao dobronamerni čudak čiju genijalnost okolina na svoju štetu propušta da otkrije. Čak i kad u jednom trenutku Tesla, revoltiran ponižavanjem od strane gradskih vlasti, ponudi svoje usluge doktoru Korvusu, njegova urođena dobrota ga toliko definiše da ga Mračna Strana prosto odbaci kao nezanimljivog. Iako je često duhom odsutan i povremeno sklon paranoji (veruje da ga špijunira patka), njegova laboratorija je uvek prijatno utočište za sve čudake i frikove koji imaju problema s pripadanjem mejnstrimu.

Najbolje vođen je lik Eme. Od prgavog divljeg deteta koje psuje, bije se i nemilosrdno vređa krevet koji joj peva uspavanku, Ema tokom romana izraste u odgovorno čeljade koje je konačno otkrilo gde na ovom svetu pripada. Ovaj roman stoga možemo čitati i kao jednu malo pomerenu, ali prilično lepu priču o detetu beskućniku koje je našlo toplinu doma u Teslinoj tajnoj laboratoriji.

Likovi negativaca (Kalauz i Korvus) malo su iskarikirani, kao i dečak Varnava na početku romana. Međutim, Varnava kasnije takođe doživi dosta zanimljiv razvoj, da bi na kraju on bio taj koji Emi otkriva tajnu moć slatkog debelog jednoroga, čiji rog može da emituje ljubavne zrake.

Mangupskom šarmu ovog dela doprinosi i stalna komunikacija autora sa čitaocem, kao da se sve vreme izvinjava što su stvari tako šašave, ali eto, šta on tu može. Ema i Tesla 1 – Zamalo smrtonosni zrak je atraktivna kombinacija grafičke avanture, inovativne horor komedije, vickastog stimpanka i dikensovskog podzemlja.

muški lik: Morsko prase Lavrentije, Varnavin ujak, vešt je s telekinezom i telepatskim upravljanjem vozilima, ali je vešt i s procenjivanjem ljudi, pa je zaslužan za davanje Emi šanse za nov početak i čupanje iz kandži Kalauzove bande.
ženski lik: Svakako Ema, ali ne samo zato što je jedini ženski lik, već zato što je kompleksan lik koji se u svojoj potrebi za pripadanjem i domom stalno kreće između grubosti i nežnosti.
epizodni lik: Mekakuca – ideja o blentavom psećem mozgiću sa četiri nožice, koji voli da se češka i onda mlatara nožicom kao prava kuca, prosto je neodoljiva.
odnos: Ema i Varnava, koji su na početku romana dva potpuno nespojiva sveta, do kraja romana uspeju da razviju toleranciju prema prisustvu onog drugog u isto vreme na istom mestu.
scena: Epska tučnjava robota kojima upravljaju Tesla i opaka koala Blaža: “Najzad su dva robota bez ruku šutirala jedan drugog posred ruševina.”
zanimljivosti: U aktuelnom istorijsko-političkom kontekstu podizanja raznih ograda protiv slobode kretanja, zanimljivo je primetiti opsednutost doktora Korvusa fiksidejom o podizanju ograde oko Predalekog Velegrada.
U romanu se pojavljuje i Albert Ajnštajn, koji na kraju romana dolazi Tesli na partiju šaha. Ajnštajn je taj koji prepozna da je Emin drug kostur zapravo Elvis Presli.

emocije: 7
zabava: 8
stil: 8
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

on je ovo napisao – Ištvan Lakatoš (1980)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Ištvan Lakatoš
naslov: EMA I TESLA 1 – ZAMALO SMRTONOSNI ZRAK
izdanje na srpskom: Odiseja, 2017.
ISBN: 978-86-7720-147-0
format: 14×20 cm
broj strana: 184
povez: meki
pismo: latinica
ilustracije: Ištvan Lakatoš
prevod sa mađarskog: Draginja Ramadanski
originalno izdanje: Lakatos István, A majdnem halálos halálsugár, 2015.

najpovoljnija kupovina: sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Doktor Proktor i smak sveta. Možda.

dobitnik godišnjeg priznanja Knjigoskopa za 2017. za najbolju komediju za decu

nominovan za godišnju nagradu Knjigoskopa za 2017. za:
– strani roman godine za decu
– najbolji avanturistički roman za decu

radnja 

Norveška doživi invaziju lunakameleona, vanzemaljskih bića koja su u svom pravom obliku polupismeni pavijani ljudožderi, ali mogu da menjaju obličje, budu nevidljivi i koriste masovnu hipnozu. Tako uz pomoć TV hipnoze i SMS glasanja ubede Norvežane da izvrše državni udar, svrgnu kralja, postave vođu lunakameleona za predsednika i započnu pripreme za invaziju na Dansku i ostatak sveta, kako bi sve ljude ispekli u džinovskom pekaču za vafle i pojeli. Naši stari junaci Lisa, Bule i Doktor Proktor odoleli su masovnoj hipnozi i bacaju se u akciju da spreče lunakameleone. Kao saveznici, priključuju im se još neki nehipnotisani: stroga učiteljica Strube, nastavnik likovnog Gregor Galvanijus koji je mutirao u žabu, te sedmonogi pauk Peri. Oni moraju da pronađu kralja u izgnanstvu i da ga ubede da svojim hipnotičkim novogodišnjim govorom rashipnotiše naciju od lunakameleona. Ali avaj, kralj se zaljubi u učiteljicu Strube i zbog ljubomore na nastavnika Gregora odbija da sarađuje na spasavanju sveta. I šta sad?

komentar 

U prvom nastavku serijala o Doktor Proktoru (Doktor Proktorov prdiprah) Nesbe je vežbao žanr dečjeg romana kroz razradu dosetke o superprašku za prdenje, i ta stilska vežba pokazala se vrlo uspešnom. U drugom nastavku (Doktor Proktorova vremeplovna kada) Nesbe je uneo i neke dosta ozbiljnije tonove, uspevši da napravi vrlo dinamičan i smešan akcioni roman, obojen i nekim mračnijim emocijama. U ovom, trećem nastavku Doktor Proktor i smak sveta. Možda. opet smo od ovog multitalentovanog Norvežanina dobili nešto drugačije i novo, i opet to što smo dobili sjajno funkcioniše.

Glavni dečji likovi Lisa i Bule ovde su još za nijansu samosvesniji i međusobno uhodaniji nego u prethodnom nastavku. Lisa je i ovde pronicljivi psiholog s nepogrešivom intuicijom da kod drugih nanjuši tajnu zaljubljenost. Doktor Proktor dobija još prostora kao lik: dok je u ranijim nastavcima ponekad zapadao u stereotip o čupavom, rasejanom i pogubljenom izumitelju, ovde ima dosta situacija u kojima mora da misli efikasno i odlučno, pri čemu se pokazuje kao zapravo prilično organizovan tip kad zagusti. Takoreći lider.

Nesbe i u ovom nastavku vešto i s uživanjem zapetljava situaciju, dijalozi su još efektniji, a uspešne dosetke kao da mu još lakše ispadaju iz rukava. U ovoj zimskoj avanturi vrlo efektno koristi sneg i snežne panorame kao literarnu scenografiju za spektakularno dejstvo prdipraha, s obaveznim stresanjem snega sa jelovih grana. Bez ikakvog pardona uvlači nas u potpuno bizaran zaplet o žabama i Bitlsima koji spasavaju svet od pavijana i benda ABBA, tako da čitaocu preostaje samo da se prepusti i kikoće svaki čas. A razloga za kikot je sijaset i na više nivoa. Deca će se smejati šašavim događajima i likovima, suludim akcionim situacijama i uvrnutostima svih vrsta, a odrasli će se zabaviti i koječime drugim – za njih autor ovde nudi bezbrojne žaoke na račun skandinavskih naroda, muzičke reference i ironični momenat s pop muzikom koja spasava svet, karikaturalnu SMS demokratiju, sprdanje s političkim protokolima i ceremonijama, kao i brojne druge mangupski blasfemične ispade.

U poslednjoj sceni, na proslavi pobede nad invazorima, kroz izrečene zdravice glavnih likova Nesbe iznosi neke prilično “bilbovski” zamršene poruke o pravu na pogrešku i različitost, koje kao da tu nisu prava poenta, ili su na tom mestu date kao poenta za decu – dok odrasli tu možda mogu da čuju i neke druge, mračnije akcente o manipulaciji, masovnoj psihologiji i prirodi demokratije. Doktor Proktor i smak sveta. Možda. je natprosečno inteligentan i vrhunski zabavan šeretski roman za decu, ali i britka pajtonovska politička satira za njihove roditelje koji vole Nesbea.

muški lik: Doktor Proktor u ovom trećem nastavku kao da je konačno odrastao i postao alfa mužjak u priči – možda zahvaljujući obnovljenoj vezi sa Žilijet Margaren, koju je muški spasao u prethodnom nastavku.
ženski lik: Rusemari Strube, alfa ženka u ovoj epizodi, koja lupa šakom o sto i strogog pogleda naređuje kralju šta mu je činiti.
epizodni lik: Peri, sedmonogi peruanski pauk sisavac, doživeo je u ovom nastavku punu emancipaciju kao preduzimljivi akcioni heroj.
odnos: Ljubavni trougao kralj-Rusemari-Gregor, u kome učiteljica odbija kralja zbog čoveka-žabe, što je kralj ovako prokomentarisao: “To me je duboko povredilo, samo da znate. Pa ja sam valjda kralj, zar ne? A šta je on? Žaba? Oprostite, Rusemari, ali ovo je zaista već ponižavajuće.” Potpuno može čovek da ga razume.
scena: Kratka epifanijska scena leta zmajem u norveško predvečerje, kada Lisa postane svesna koliko je svet lep i zavređuje spas od propasti.
zanimljivosti: Pavijani iz kosmosa imaju šuljeve ispod repa, psuju, veoma su skloni slovnim greškama i opsesivno kradu čarape ljudima kako bi sakrili kandže na nogama. Tako je ovo postala druga Odisejina knjiga u kojoj se pominju čarapokradice.
citat: Buletov vispren odgovor kralju na pitanje da li je norveški narod poslušao kraljev govor protiv okupatora za vreme Drugog svetskog rata: “Pa, možda ne u tolikom broju koliko je trebalo, ali više nego da ništa nije rekao.” 

emocije: 7
zabava: 10
stil: 9
edukativnost6 

Aleksandar Gubaš 

* * * 

on je ovo napisao:  Ju Nesbe (1960)

* * * 

OPŠTI PODACI 

autor/ka: Ju Nesbe
naslov: DOKTOR PROKTOR I SMAK SVETA. MOŽDA.
izdanje na srpskom: Odiseja, 2017.
ISBN: 978-86-7720-148-7
format: 14×20 cm
broj strana: 308
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Ana Petrović
prevod sa norveškog: Radoš Kosović
originalno izdanje: Jo Nesbø, Doktor Proktor og verdens undergangKanskje., 2010. 

najpovoljnija kupovina: sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Loranga ima preča posla

radnja

Na jednoj farmi negde u Švedskoj žive Loranga, koji spava ispod stola u kuhinji, i njegov sin Masarin, koji spava ispod kauča. U šupi pored njih živi Lorangin polusenilni tata Dartanjan, koji se nekad probudi ne znajući ko je, pa si izmisli ulogu i identitet za taj dan, a kad se probudi pod pravim imenom, obično uvek misli da pati od najčudnijih bolesti. Kućni ljubimac im je žirafa, koja je jednog dana dolutala u njihovo dvorište i ostala tu da živi, kao i hiljadu tigrova koji su dojurili u stampedu i zaposeli im ambar. Prilikom jednog odlaska u policijsku stanicu, Loranga i Masarin upoznaju kradljivca Gustava, koji im postane najbolji prijatelj. Loranga u šumi nađe papagaja i Gustav ga strašno poželi jer papagaj ume da kaže njegovo ime. Na kraju uspe da ga ukrade i odvede kod sebe u zatvor, na opšte oduševljenje ostalih zatvorenika.

komentar

Roman Barbru Lindgren Loranga ima preča posla zapravo nema nikakvu relevantnu pravolinijsku radnju, već se čita kao niz iščašenih vinjeta i epizoda iz života nekoliko vrlo čudnih i neodoljivo zabavnih likova. Loranga je simpatičan lenjivac i probisvet koji ima pametnija posla nego da traći život na traženje posla, baš kao što i autorka ima preča posla nego da smišlja neku ozbiljnu konvencionalnu radnju. Za razliku od prezimenjakinje Astrid, koja je u Pipi Dugoj Čarapi kreirala dečji raj bez roditelja, Barbru Lindgren je ovde stvorila dečji raj u kome su odrasli detinjasti, prostodušni i zaigrani kao deca. Čak i dosadni zakoni fizike u ovom njenom literarnom svetu često ne važe: ljudi govore ispod vode, voze kola bez motora, čuju kako drugima zvoni u ušima, tigrovi se rastope i isperu kad uđu u bazen… Kad se zaraze psećom kugom, Loranga i Dartanjan odjednom dobiju pseći rep da njime mašu, a sutradan kad ozdrave, i rep im bez objašnjenja nestane. Ovde nikakva objašnjenja i nisu potrebna: u kikotavom svetu apsurda koji je s velikim veseljem konstruisala, autorka si poput deteta daje mašti na volju kad god joj se nešto učini zabavno, uvodeći sopstvena pravila kao i Loranga u svoje igre s ukućanima. Njeni junaci su po ceo dan usred nekih igara i pritom, kao i u pravoj dečjoj igri, stalno nešto sitno jedni drugima podvaljuju i varaju, ne doživljavajući te sitne prevare i podvale kao nešto posebno bitno. Čak i Gustav u jednom trenutku kaže: “Valjda mogu da budu prijatelji oni koji jedni drugima nešto mažnjavaju.” Likovi Barbru Lindgren su detinje naivni, puni poverenja i orni za igru bez obzira na godine, a Loranga ima preča posla je manifest eskapizma i besmrtnosti dečje igre.

muški lik: Lopuža Gustav, veseli kleptoman kojeg najviše zabavlja da krade šta stigne, bez ikakve zle namere i koristoljublja, i koji strogo pazi da se vrati u zatvor u vreme kad se deli puding od čokolade.
ženski lik: Nema nijednog, ovo je isključivo dečačka knjiga. Osim ako kao ženski lik ne računamo žirafu, koja živi svoj nezavisan život na farmi glavnih junaka, spava na bunjištu sa glavom u konzervi i ponekad odluta po okolini da jede krevete i čini druge čudne stvari.
epizodni lik: Dartanjanov deda, bizaran prastari momak koji kukuriče sa drveta i jede zrnevlje i gumene bombone, ali povremeno funkcioniše kao glas razuma koji niko neće poslušati, naročito kad ubeđuje Lorangu da nađe posao ili Masarina da upiše školu.
odnos: Loranga i Masarin, otac i sin koji su najbolji drugari, mada Loranga često ne može da odoli da ne iskoristi poziciju starijeg kako bi određivao pravila igre da idu njemu u korist.
scena: Žurka za Gustavov 40. rođendan, kad Dartanjan umisli da je pekar i napravi mu tortu od šešira i paste za zube, a Loranga i Masarin mu poklone kasu iz prodavnice.
zanimljivosti: Žirafa je jednom prilikom pojela krov Lorangine garaže, pa je u nju napadala kiša i tako je nastao bazen, u kome likovi ovog romana provode dosta vremena, a u njega su se odnekud naselile štuke i haringe.

emocije: 6
zabava: 9
stil: 9
edukativnost: 5

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala: Barbru Lindgren (1937)

* * *

OPŠTI PODACI

autorka: Barbru Lindgren
naslov: LORANGA IMA PREČA POSLA
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2017.
ISBN: 978-86-529-0427-3
format: 18×22,5 cm
broj strana: 160
povez: tvrdi
pismo: ćirilica
ilustracije: Eva Sikorova-Pekarkova
prevod sa švedskog: Slavica Agatonović
originalno izdanje: Barbro Lindgren, Loranga, Loranga, 1969.

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra i sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image