Category Archives: duhovne vrednosti

romani u kojima se razmatraju osnovne životne vrednosti i principi, ljubav, duhovnost i odnos prema univerzalnom

Skači, Barte!

Desetogodišnji Bart ima prilično čudno detinjstvo. Ne samo što su mu roditelji dali u najmanju ruku neobično ime – Bartolomeo Leonardo Atari Komodor – već su mu potpuno isprogramirali sve aktivnosti i stavili ga pod digitalni nadzor 24 časa dnevno, kako bi još od kolevke bili sigurni da će mali izrasti u genija. No i pored svih njihovih napora, Bart je ipak samo obično dete koje obožava svog plišanog medu. Kad mu majka jednog dana baci tog olinjalog medu, Bart prvi put kreće u akciju na svoju ruku, u nadi da će ga pronaći. Ispostavlja se da medu neće naći, ali će zato naleteti na jedno vrlo bizarno biće – očerupanu kokošku Zoju koja govori. Pričljiva, temperamentna i srdačna Zoja saviće gnezdo na Bartovom jastuku i potpuno će preokrenuti njegov algoritamski organizovan život, a njih dvoje zajedno, uz mentorski uticaj mudrog kineskog starca Tjen Lua, krenuće da spasavaju Pustinjačko Kraljevstvo od jednog ogorčenog zmaja.

Dok sam čitao roman Skači, Barte! iskusne i cenjene italijanske autorke Suzane Tamaro, često sam imao asocijacije na neke od najboljih romana za decu koje sam čitao poslednjih godina. Određeni filozofski, pa i religijski elementi podsećaju na sjajan roman Kockograd Ištvana Lakatoša, posebno tamo gde glavni likovi razmatraju ustrojstvo sveta i pitanja slobode izbora. Frenetična dinamika i urnebesna uvrnutost dešavanja u romanu voze čitaoca kao moja omiljena Doktor Proktorova vremeplovna kada Jua Nesbea, takođe u izdanju Odiseje. Momenat bacanja ofucanog mede u đubre, kao i upadanje glavnog junaka u vrtlog događaja koji slede, zajednički je s odličnim romanom Kuki se vraća Jana Svjeraka, u izdanju Kreativnog centra. Ima tu i momenata koji podsećaju na Luisa Kerola (odlazak u svet „s one strane ogledala”, propadanje u zečju rupu, susreti s džinovskim insektima), dok scena sa šarmiranjem zmaja u njegovom brlogu može da podseti i na Tolkinovog Hobita.

Suzana Tamaro je vešto ukombinovala razne uticaje, elemente i sastojke dobre priče i upakovala ih na svoj način, s puno humora i akcije, ali i dovoljno ozbiljnosti da ovaj roman ne bude shvaćen samo kao komični akcioni rolerkoster. Autorka nas ovde podstiče i na razmišljanja o roditeljskoj ambicioznosti, ugrožavanju privatnosti deteta, zamkama i stranputicama digitalnog vaspitanja, sukobu spontanog i programiranog, kao i o drugim vrlo savremenim i aktuelnim temama. Skači, Barte! je izuzetno duhovito, dinamično, uzbudljivo i pametno književno delo za mlade čitaoce, koje će lepo zabaviti i starije. Takođe, to je i roman s mnoštvom genijalnih replika koje ćete poželeti da uslikate za svoju kolekciju najzabavnijih književnih citata.

muški lik: Bart je na početku romana zbunjeno dete koje ne zna za drugi svet osim onog savršeno uređenog koji su mu organizovali roditelji, a za koji naslućuje da prikriva ogromnu emotivnu šupljinu – da bi tokom romana prešao put do glavnog junaka sopstvene priče i otkrio značaj emotivne i fizičke topline.
ženski lik: Svakako Zoja – sve i da ne znate da je autorka Italijanka, ekstrovertna Zoja je potpuno italijanski lik, sa svojom spontanošću, prisnošću i druželjubivošću do granice nametljivosti; ona je toliko opuštena i samosvesna da je gotovo seksi.
epizodni lik: Učitelj Tjen Lu, zabavna karikatura orijentalnih mudraca kakvim ih obično prikazuju u pop kulturi, s mudrostima tipa „Internet ne vidi ono što se ne vidi”.
odnos: Konekcija Barta i zmaja Mistrala, koje povezuje zbunjenost emotivnom hladnoćom kojom su obeležena njihova detinjstva, kao i vrišteća tuga zbog stradanja njihovih ptičjih ljubimica.
scena: Kad Barta u školi plivanja teraju da skače u vodu s tri metra visine, sa sve zvončićima na kupaćim gaćama koje je greškom uzeo od majke.
citat: „Ako si u areni, moraš da se boriš i kad nisi pevac.” (kaže Zojina baba, a Zoja rado ističe)

emocije: 8
zabava: 10
stil: 9
edukativnost: 5

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala – Suzana Tamaro (1957)

* * *

OPŠTI PODACI O ROMANU

autorka: Suzana Tamaro
naslov: SKAČI, BARTE!
izdanje na srpskom: Odiseja, 2020.
ISBN: 978-86-7720-170-8
format: 14×20 cm
broj strana: 208
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Ljiljana Grbić
prevod s italijanskog: Dejan Ilić
originalno izdanje: Susanna Tamaro, Salta, Bart!, 2014.

najpovoljnija kupovina: sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Avanture u šumskoj školi

gostujući prikaz Izdavačke kuće Pčelica

Najnovije Pčeličino izdanje za mlađe osnovce Avanture u šumskoj školi dolazi nam iz pera Bojana Ljubenovića, a za sjajne ilustracije pobrinula se Marina Veselinović.

Već na prvi pogled pomislili bismo da baš ovako treba da izgleda jedna knjiga za decu: dopadljive ilustracije, krupan font, zanimljiv format. Oni koji budu pročitali ovu knjigu će se u to i uveriti.
Jedno toplo prolećno jutro na stoletnom stablu i propust malenog zekana da pozdravi starije komšije sa „dobro jutro”, kao i jedna nemarna veveričica, koja je za sobom ostavila ostatke od doručka, navešće šumske starine, sovu, orla i gavrana, da osnuju šumsku školu.

U šumsku školu na Hrastovoj planini svi su dobrodošli. Ova neobična škola, sa još neobičnijim učenicima, naučiće nas šta su požrtvovanost, sreća, sloga, drugarstvo, a najvažnije od svega kako da postanemo bolje osobe.

Odlomak iz ove knjige, zapravo Priča o sreći, nalazi se i u Pčeličinoj lektiri za drugi razred osnovne škole. Domaća lektira ponovo je deo nastavnog plana i programa, a izbor iz kratkih priča savremenih pisaca predviđen je za drugi razred. U Pčeličinom kompletu lektire za drugi razred osnovne škole, u izboru Priče iz ormana, pored kratkih priča 15 ostalih savremenih autora, našla se i Priča o sreći Bojana Ljubenovića. Zasluženo.

* * *

autor knjige Bojan Ljubenović (1972)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Bojan Ljubenović
naslov: AVANTURE U ŠUMSKOJ ŠKOLI
izdanje na srpskom: Pčelica, 2019.
ISBN: 978-86-6089-924-0
format: 20×20 cm
broj strana: 81
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustrator: Marina Veselinović

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

O dugmetu i sreći

Mali Jovan ima cerebralnu paralizu i oseća se vrlo usamljeno kao drugačije dete u školi, pa počinje da se druži s jednim nasmejanim dugmetom. Kad u nastupu neraspoloženja baci dugme kroz prozor, otkriva novu drugaricu, Milicu, koja mu je poklonila dugmad sa svoje odeće da ga uteši. Milica prolazi kroz teške trenutke jer je njen tata našao drugu ženu, pa joj druženje s Jovanom pomaže da se nosi s tugom. Ona uskoro postaje centar Jovanovog sveta i izvor njegove sreće i inspiracije, sve dok ne počne da mu se poverava o svojim simpatijama. Već na pragu puberteta, Jovan se tako suočava s prvim ljubavnim lomovima.

Kratki roman Jasminke Petrović O dugmetu i sreći u poslednje vreme srećno je povezan s međunarodnim uspehom filma Zlogonje Raška Miljkovića, za koji je kao predložak poslužila embrionalna verzija ove knjige (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2005). Upravo je uspeh Zlogonja ponukao autorku da napiše novu, proširenu verziju, sa dosta dodatih dešavanja i dijaloga, čime još uspešnije uvodi čitaoce u intimni svet malog Jovana i u razvoj njegovog odnosa s Milicom.

U ovoj verziji dobijamo mnogo bolji uvid u socijalnu dinamiku Jovanovog okruženja. Upoznajemo refleksiju Jovanovog stanja na porodičnu situaciju, uticaj na karijere njegovih roditelja i njihove privatne odnose. Jovan ima sreće da živi u podržavajućem okruženju, ima normalnu komunikaciju sa roditeljima, a i školsko okruženje je prilično benevolentno, mada ne preterano zainteresovano da zaviri s druge strane Jovanove posebnosti. Njega uredno zovu na dečje žurke i rođendane, ali Jovanu to ne pričinjava posebnu radost jer na takvim događajima obično završi u ulozi živog čiviluka i pridržavaoca tuđih stvari. Predškolska deca porodičnih prijatelja obožavaju Jovana kao poligon za parkour, što njemu iz razumljivih razloga takođe ne prija.


trejler za Zlogonje

Jovan se hrabro nosi sa svojim telom, ali neka ograničenja prosto ne može zaobići. Suočenje s time ponekad izaziva krize, pa tako ovde prisustvujemo njegovim nastupima besa prilikom sudara probuđene seksualnosti i svesti o svom fizičkom ograničenju. Interne konflikte i opsesije Jovan izražava kroz svoje originalne kreacije, kratke pričice i šašave pesmice. Poput glavnog junaka Skroz istinitog dnevnika jednog povremenog Indijanca, i Jovan se protiv oporog ukusa stvarnosti bori humorom i stvaralaštvom. Humor je zaista dobar amortizer, a Jovan je otkrio još jedan – ljubav. Svestan da svako od nas ima mnogo toga što si ne može priuštiti, Jovan shvata da razmena pozitivnih osećanja sa ljudima do kojih ti je stalo zapravo predstavlja suštinsko bogatstvo.

U ovoj proširenoj verziji uspešnog romana O dugmetu i sreći, Jasminka Petrović je još jednom pokazala svoje ubedljivo umeće i hrabrost da “uđe u glavu” deteta i prikaže slojevitost sveta iz njegove perspektive, koja je u ovom slučaju vrlo specifična. Zadržavši sve kvalitete iz prvobitne verzije, ovde je uspešno nadogradila i one kvalitete koji su u toj verziji bili samo u naznakama.

muški lik: Jovan je svakako centralni lik, svestan svog trajnog fizičkog hendikepa, ali uporan u želji da uživa u svemu ostalom.
ženski lik: Jovanova majka je ostavila po strani umetničku karijeru kako bi se posvetila ulozi personalnog asistenta svog sina.
epizodni lik: Kobra, školski siledžija s tetoviranim zmijama, pokazuje svoju duševnu stranu kad upozna Jovanov humor (čime podseća na preobraćenje Crnog u romanu Sve je u redu iste autorke).
odnos: Prilično je zanimljiv odnos Jovanovog oca prema sinu: zdušno ohrabruje sinovljevo stvaralaštvo i iskreno je zainteresovan za njegove kreacije, ali nekad ni njemu nije lako da shvati koliko mnogo stvari je Jovan lišen.
scena: Izlet brodom s Milicom i njenim prvim dečkom, na kome Jovan fascinirano posmatra mešanje reka na ušću.
citat: “Neki ljudi baš imaju sreće! Evo, na primer, ja.” (zaključuje Jovan svoju priču)

emocije: 9
zabava: 8
stil: 9
edukativnost: 8

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala – Jasminka Petrović (1960):

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Jasminka Petrović
naslov: O DUGMETU I SREĆI
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2018.
ISBN: 978-86-529-0599-7
format: 15,5×21 cm
broj strana: 75
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Dobrosav Bob Živković

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra, sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Akvamarin

Godina je 2151. Šesnaestogodišnja Saha živi u Modroj Luci, primorskom gradu u delu Australije u kome su najstrože zabranjeni genetski eksperimenti, pogotovo sa ljudima. Posle smrti njene majke, brigu o Sahi vodi gluvonema tetka Mildred, koja ih obe izdržava radeći kao spremačica. Saha se teško uklapa u sredinu i doživljava maltretiranja u školi zbog toga što je siromašna i ne ume da pliva, što je vrlo neshvatljivo u jednom primorskom gradu gde postoji kult mora i plivanja. Pored toga, Saha sve vreme mora da nosi zavoje preko misterioznih posekotina na svojim bokovima, koje su joj objašnjene kao povrede koje joj je naneo baštenski robot dok je bila beba.

Nakon što je na neobjašnjiv način uspela da preživi vršnjačko nasilje na školskom bazenu, Saha se malo više zainteresuje za nedostajuće informacije o svom poreklu, nepoznatom ocu i tim zasecima na svojim bokovima. U tome joj pomaže prijateljstvo s Pigritom, školskim drugom čiji otac naučnik ima bogatu biblioteku s pravim, štampanim knjigama iz prethodna dva veka. Kada konačno razreši misterije koje je muče, Saha shvati da je u velikom problemu, jer ako se te stvari o njoj otkriju, sledi joj proterivanje iz Modre Luke. No u takvoj sredini takve tajne prosto prizivaju da budu razotkrivene, a zbog svog genetskog nasleđa Saha postaje opasnost po sistem.

Akvamarin je neočekivano zanimljivo ostvarenje klimatske fantastike (cli-fi) za mlade. Svet sredinom 22. veka Ešbah, inače cenjeni nemački SF autor, prikazao je kao obeležen ideološkim podelama posle klimatskih promena i zastrašujućeg napretka nauke. Kao jednu moguću reakciju na sve te civilizacijske tektonske promene, Ešbah je ponudio neotradicionalizam – učenje koje stavlja u središte ljudska prava, puritanski zabranjuje genetski inženjering i opire se transhumanističkom mešanju ljudskih bića s mašinama. Stanovnici takvih neotradicionalističkih enklava, poput distrikta u kome se nalazi Modra Luka, svojevrsni su Amiši 22. veka koji odbijaju da koriste etički kontroverzne tehnološke inovacije, oslanjajući se i dalje na ljudski rad i ekspertizu umesto na korišćenje robota u svim aspektima života.

Posebno značajna tema koju Ešbah obrađuje u ovom romanu jeste etička odgovornost ljudi za veštački stvorene genetske alternacije svoje sopstvene vrste. Glavna junakinja njegovog romana, kao i celo društvo u kome ona živi, suočava se s pitanjem suživota sa genetski modifikovanim ljudskim bićima i potrebom da se ona zaštite od agresivnog Homo sapiens mejnstrima.

Pored ovih hardcore naučnofantastičnih tema, Ešbah nam nudi i klasičnu young adult priču o neuklopljenim tinejdžerima čija različitost će u nekom trenutku postati sredstvo izbavljenja i ozdravljenja sredine u kojoj žive. Akvamarin i u tom pogledu funkcioniše efikasno i ubedljivo. Utisak bi verovatno bio još bolji da je kao način rešavanja misterije Sahinog porekla bilo iskorišćeno nešto manje banalno od starih pisama i dnevnika njene majke, ali i pored toga ovo je roman koji se lako i s interesovanjem prati, nudeći uzbudljive trenutke unutrašnje i spoljašnje akcije. Akvamarin je pitak i prijatan tinejdžerski roman koji pruža solidnu zabavu, ali i pokreće na razmišljanje o ozbiljnim temama koje kao vrsta nećemo moći da izbegnemo.

muški lik: Sahin najbolji (i prvi) drug Pigrit je knjiški moljac nepokolebljivo odan idealu istine, čak i kad je to na njegovu štetu ili ga dovodi u neravnopravan sukob s najmoćnijom porodicom u gradu – a i sa devojkom u koju je zaljubljen.
ženski lik: Saha tokom romana prelazi razvojni put od pokunjene maltretirane tinejdžerke do samosvesne i snalažljive mlade žene s misijom, smelo prihvativši svoju različitost i odgovornost koju joj to donosi.
epizodni lik: Gospođa Blankenšip, instruktorka plesa, prihvata Sahu kao antitalenat u svojoj plesnoj grupi, ali prepoznaje u njoj neke druge vrline i talente koje joj pomaže da razvije i istakne.
odnos: Saha ima prilično kontradiktoran odnos sa Brenšoom, dečkom svoje mučiteljke, kome u kritičnom trenutku zapravo poljupcem spasava život.
scena: Uvodna scena nasilja nad Sahom na školskom bazenu, posle čega krene odmatanje klupka tajni oko glavne junakinje.

emocije: 9
zabava: 8
stil: 8
edukativnost: 6

Aleksandar Gubaš

* * *

on je ovo napisao: Andreas Ešbah (1959)

* * *

OPŠTI PODACI

autor: Andreas Ešbah
naslov: AKVAMARIN
izdanje na srpskom: Propolis Books, 2018.
ISBN: 978-86-80802-21-3
format: 13,5×20 cm
broj strana: 367
povez: meki
pismo: latinica
naslovna strana: Marija Jevtić
prevod sa nemačkog: Darinka Kovačević
originalno izdanje: Andreas Eschbach, Aquamarin, 2015.

najpovoljnija kupovina: sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Jedna je Iva

Ivina školska drugarica Ela ima baku Điđi, koja je posle ozbiljne povrede sa 89 godina života dospela u starački dom, u koji je nova glavna sestra Fič uvela rigorozna pravila: svi u sobama u osam uveče, nema kuvanja čaja po sobama, dovođenje kućnih ljubimaca najstrože zabranjeno. Điđi posebno teško pada ovo poslednje, pa se Iva i Ela jedno veče kradom uvuku u dom i omoguće joj da preko mobilnog kontaktira sa svojim psićem Pedrom. Ilegalne posete Ive i Ele sa prošvercovanim kučićima uskoro postanu domski ritual petkom uveče, kad se kod Điđi u sobi okupljaju stanari nezadovoljni pravilima sestre Fič. Naravno, stvari se u nekom trenutku otmu kontroli.

Pored problema Eline bake, Iva i Ela ovde su upletene u još jedan veliki problem. U školi su dobile novu drugaricu Aretu, devojčicu iz Nigerije koja živi u centru za imigrante, zajedno s ocem političkim izbeglicom. Aretin otac zapada u ozbiljnu depresiju zbog razdvojenosti od ostatka porodice i odsustva prilike da nešto korisno radi, makar i volonterski. Kako bi potonulom ocu pravila društvo, Areta provodi s njim svaki svoj vanškolski trenutak, pa Iva i Ela zaključe da njoj i njenom tati treba pomoć Ivinih starih prijatelja iz prethodnih nastavaka serijala.

Serijal irske autorke Džudi Kertin o Ivi Gordon dobrano je zasenio veliki uspeh njenog prethodnog serijala o Alis i Megan, a priče o Ivi doživljavaju i kod nas po četiri izdanja. Najnoviji prilog Kreativnog centra u tom nizu hitova objavljen je ove godine pod naslovom Jedna je Iva. Ovde se Iva opet, u svom sad već prepoznatljivom stilu i s posebnim talentom za okupljanje ljudi, volonterski upliće u rešavanje ozbiljnih problema koji se dešavaju njoj bliskim ljudima raznih generacija, i to u dve vrlo teške situacije kojima mora da upravlja paralelno. Serijal o njenim poduhvatima u velikoj meri je serijal o empatiji i solidarnosti. Sve akcije i avanture koje se dešavaju glavnim junakinjama pokrenute su Ivinim saosećanjem s nečijom teškom situacijom i iskrenom željom da pomogne. Iva je jedno stvarno dobro dete koje se pomalo stidi svoje prohujale bogataške prošlosti, ali je imala sreću da joj porodica ostane sačuvana posle ekonomskog sloma na početku serijala. Tu važnost porodične kohezije autorka stalno naglašava.

Još jedna od tema koje se dosledno provlače kroz ceo ovaj serijal je međugeneracijska saradnja. U ovom romanu ta je tema dobila sva svetla reflektora, tako da su ključna mesta romana zapravo ilegalne noćne žurke penzionera sa dve trinaestogodišnjakinje, kao i iznenađujuća otkrića da ta socijalna interakcija sasvim lepo može da funkcioniše i da dve vrlo različite generacije mogu lepo da se razumeju i sarađuju. I da zajedno promene neke stvari u svom okruženju. Generaciji devedesetogodišnjaka Džudi Kertin dala je ovde sva građanska prava na zabavu, komunikaciju i ljubav, i to je najprirodnije uplela u uzbudljiv avanturistički roman za tween publiku, sa puno toplog humora kako to samo ona ume.

Dok sve vreme veoma odgovorno govori o veoma ozbiljnim temama, Jedna je Iva istovremeno je i vrlo napet i uzbudljiv roman, koji uspešno funkcioniše i kao klasična melodrama, ali i kao sjajni sitcom, sa dobrim komičnim situacijama i tečnim duhovitim dijalozima. Ovo je verovatno najopušteniji nastavak serijala o Ivi, dok pritom sasvim ozbiljno govori o stvarima kao što su kraj života ili migrantska kriza u Evropi. Po ozbiljnosti, ovaj roman može ravnopravno da se nosi i s Ivinim letovanjem, koje je imalo vrlo tešku temu ostavljenog deteta, no pritom Jedna je Iva ipak ima više elemenata uspešne komedije. Optimizam i pozitivni duh Džudi Kertin ovde su toliko zarazni da se opšti hepiend proguta bez otpora.

Zapravo, ako bi trebalo da je rangiram u okviru serijala, Jedna je Iva verovatno bi podelila prvo mesto s Ivinim letovanjem.

Intervju Knjigoskopa s autorkom možete pročitati ovde.

muški lik: Kao ni u drugim romanima iste autorke, ni ovde ih nema baš mnogo, a najznačajniji je svakako Aretin otac, talentovani pejzažni arhitekta koji se godinama povlači besposlen po izbegličkim centrima.
ženski lik: Điđi je bez dileme ukrala šou, kao živahna i socijalno vrlo aktivna žena koja se zatekla zaključana u kavezu, bez prilike da opet oseti sitne radosti poput toplog čaja i psećeg krzna pod prstima.
epizodni lik: Glavna sestra Fič, u domu opštepoznata kao Vič, zapravo je tragičarka ovog romana, sa svojim vojničkim mentalitetom, nesposobnošću da shvati sredinu u kojoj se zatekla i infantilnom vezanošću za majku.
odnos: Razumevanje dece i penzionera na nekom posebnom nivou, po sklonosti oduševljavanju i uživanju u sitnim životnim radostima.
scena: Komična scena kad Iva i Ela švercuju kuče umotano u jaknu dok prolaze pored sestre Fič.

emocije: 9
zabava: 8
stil: 8
edukativnost: 7

Aleksandar Gubaš

* * *

ona je ovo napisala – Džudi Kertin

* * *

OPŠTI PODACI O ROMANU

autor: Džudi Kertin
naslov: JEDNA JE IVA
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2018.
ISBN: 978-86-529-0581-2
format: 11×18 cm
broj strana: 272
povez: meki
pismo: ćirilica
ilustracije: Mladen Anđelković
prevod s engleskog:
Mirjana Popov-Slijepčević
originalno izdanje: Judi Curtin, Only Eva, 2015

najpovoljnija kupovina: knjižara Kreativnog centra, sajt izdavača

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image