Category Archives: Velika Britanija

knjige koji su izvorno objavljene u Velikoj Britaniji

Bela vrana

Bela vrana je debitantski roman britanske autorke Sali Grin, koji je gotovo preko noći postigao veliki svetski uspeh, a planiran je kao prvi deo trilogije koja je još u fazi nastajanja. Radnja se dešava u savremeno vreme, ali su glavni likovi veštice i vešci, koji žive među nama i poseduju nadnaravne moći o kojima mi obični smrtnici ne znamo ništa; zato nas oni i zovu neupućenima. Osnovni dramski sukob ovog romana zasniva se na tome da veštice i vešci nisu jedinstveni – dele se na bele i crne, koji su međusobno u smrtnoj zavadi i među njima postoji vekovno neprijateljstvo do istrebljenja. Glavni junak je mladi Nejtan, vrlo jedinstven među vešcima po tome što mu je majka bela, a otac crn, što ga čini podjednako neprihvatljivim i za jedne i za druge.

bela_vrana_vv-2

Budući da se njegov otac Markus, kao poslednji crni veštac u Engleskoj, jako pažljivo krije, a bela majka mu je naterana na samoubistvo, Nejtana podiže baba, zajedno s njegovim polusestrama i polubratom Aranom, koji su svi beli. Za Nejtana je posebno zainteresovan Savet belih veštica i veštaca, jer se nadaju da će pomoću njega, kad odraste, moći da uhvate i ubiju Markusa, koji je surovo pobio nebrojenu gomilu belih i pojeo im još živo srce. Beli kontrolišu Nejtanovo ponašanje posebnim rezolucijama koje donose, a njegova baba mora redovno da ga dovodi na procene i ne sme da ga pušta nigde van mesta boravka bez odobrenja Saveta belih.

Ovo ograničenje kretanja krše i baba i Nejtan, pa on počne da se sastaje na tajnom mestu s Analizom, drugaricom iz škole, koja je bela. Između njih dvoje se rodi zabranjena ljubav i zbog toga ga Analizina braća surovo isprebijaju i iskasape nožem. To je tek početak Nejtanovih muka. Pre njegovog 16. rođendana beli ga oduzimaju babi i daju na podučavanje Siliji, ružnoj veštici koja ga drži okovanog u kavezu i svakodnevno ga prebija. Silija ga trenira da ovlada raznim borilačkim veštinama potrebnim za ubistvo Markusa, ali koje su mu istovremeno bitne i za preživljavanje u surovom okruženju u kome mora da se kreće. Ona ga podučava i istoriji crnih i belih, a posebno Markusove familije. Između Nejtana i Silije se razvije neobična vrsta privrženosti zatočenika i čuvara.

U jednom trenutku savet oduzima Nejtana i od Silije, te ga odvodi na žigosanje pomoću posebne vrste bolne magijske tetovaže. Ali Nejtan uspe da pobegne iz sedišta Saveta belih i kreće u ispunjenje misije: sva deca veštica i veštaca za svoj 17. rođendan moraju da od svojih roditelja ili najbližih odraslih srodnika dobiju veštičji dar, koji se prenosi pijenjem rođačke krvi. Bez toga, osuđeni su na rano umiranje. Zato Nejtan pre svog 17. rođendana mora da uradi ono što ceo Savet belih godinama uzaludno pokušava – da nađe neuhvatljivog Markusa. I još da popije krv iz njegove rane.

Put do Markusa vodi preko Žive, vrlo nezgodne crne veštice koja upravlja vremenom i koja je razvila biznis trgovine krvlju i sa crnima i sa belima. No ni Živu nije lako naći, jer se i ona krajnje oprezno krije. Kad je konačno nađe i zamoli da mu pomogne da nađe oca i postane veštac na svoj skori 17. rođendan, Nejtan se suočava sa visokom cenom koju Živa traži za tu uslugu – ona od njega očekuje da ubije Markusa.

bela vrana

Bela vrana je napet i fascinantan roman koji se dešava u tajnom svetu savremenih veštica i veštaca, izuzetno brutalnom i okrutnom. Tu se generacijama unazad dešavaju uzajamna svirepa ubistva, mučenja, kasapljenja i progoni između crnih i belih, pri čemu i jedni i drugi sebe smatraju za pravednike, a one druge za divlje zveri. Taj svet je toliko surov da je Bela vrana zapravo svojevrsna studija o sadizmu. Kroz ceo roman Nejtan doživljava sve moguće vrste fizičkog nasilja: razbijanje glave ciglom, višestruko lomljenje rebara, izuzetno bolno tetoviranje do kosti, spaljivanje šake kiselinom, sečenje kože na leđima nožem itd. Ništa manje razorna nije ni psihološka tortura i socijalna izopštenost koju su mu nametnuli beli. Žilavi Nejtan pokušava da izađe na kraj sa represijom kojoj je izložen tako što se inspiriše svojim uzorom, glavnim likom Solženjicinovog romana “Jedan dan u životu Ivana Denisoviča”, pa se tako u jednom trenutku i naziva Nejtan Markusovič.

Bela vrana je krvlju ispisana priča o granicama okrutnosti i trpljenja, o patnji, upornosti, prkosu, nadi, veri, ljubavi i poverenju. U filozofskom smislu, ovaj roman je posebno zanimljiv kao potpuna relativizacija dobra i zla: ovde je teško bilo koga jasno definisati kao dobrog ili lošeg – u određenim okolnostima skoro svi čine neke stvari koje mogu biti okarakterisane kao dobro ili kao zlo, ili kao oboje istovremeno.

halfgood

FAVORITI

ženski lik: Silija, veštica koja voli da bije i iz razonode svako toliko premlati ili našamara Nejtana, ali uprkos tome među njima postoji razumevanje koje nadilazi odnose ljubavi i mržnje; ona mu dođe kao neka vrsta grube zamene za majku.

muški lik: Gabrijel, gej crni veštac koji povezuje Nejtana sa Živom i zaljubljuje se u njega.

epizodni lik: Trev, ćutljivi stručnjak za tetovaže, koji je dobar primer sticanja i poklanjanja poverenja među nepoznatim osobama, što je jedna od bočnih tema romana.

odnos: Slojevit odnos između Nejtana i Silije, jedan od zanimljivijih u novijoj young adult literaturi.

scena: Pre nego neku posebnu scenu, izdvojio bih ceo period Nejtanovog zatočeništva kod Silije i sve razgovore s njom.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 9
ZABAVA: 8
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 5

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-505-2422-0
izdanje na srpskom: Evro-Giunti, 2014.
originalno izdanje: Sally Green, Half Bad, 2014.
broj strana: 329

* * *

SALI GRIN (1961)

Sally Green

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Kazanska zvezda

Kazanska zvezda, roman poznate austrijsko-britanske književnice Eve Ibotson, još je jedan iz njenog bogatog opusa čija radnja je smeštena u raskošnom carskom Beču početkom 20. veka, uoči Prvog svetskog rata, za vreme duge vladavine cara Franje Josifa. Takođe, još jedan je iz njenog opusa koji se bavi vrtoglavim obrtima sudbine u životu dece bez roditelja.

kazanska_zvezda_vv

Glavna junakinja je Anika, dete iz korpe, koju jednog dana u crkvi nalaze Eli i Zigrid, kuvarica i služavka u kući pomalo rasejanih bečkih profesora. Eli je, uz Zigridinu pomoć, nastavila da se brine o devojčici kao najbolja prava majka i da je podučava raznim veštinama u kuhinji. Mala Anika je tako postala velecarica u spremanju sosova, pečenja, kolača i svakojakih đakonija, pa su joj na kraju poverili da već sa 12 godina potpuno sama spremi božićnog šarana, po jednom zaista komplikovanom porodičnom receptu.

Anika je uspešna i u osvajanju naklonosti drugih ljudi, čak i u rivalskoj porodici Eghart. Tako je uspela da stekne ključne simpatije nekada bogate Eghartove baba-tetke, kojoj je pravila društvo poslednjih mesec dana njenog usamljeničkog života. Zato joj je starica testamentom ostavila svoj sanduk s nakitom koji je dobijala na poklon dok je bila zvezda tadašnjeg šou biznisa (među nakitom je i famozna Kazanska zvezda iz naslova).

Anika zaista obožava kuhinju i Eli i Zigrid i sve druge oko sebe, ali zna da je usvojena i sve vreme zamišlja povratak svoje biološke majke, kao savršene osobe iz fantazije koja će jednog dana zaista doći, sa dobrim objašnjenjem. I kako narod kaže, budi oprezan sa željama jer bi ti se mogle ostvariti – nedugo nakon nasleđivanja sanduka s Kazanskom zvezdom, po Aniku jednog dana stvarno dođe jedna otmena žena, frau Edeltraut fon Tanenberg, sa dobrim objašnjenjem i potvrdom o majčinstvu. Frau fon Tanenberg odvede Aniku od pomajke Eli, koja ostane potpuno slomljenog srca, kao i svi ostali koji su poznavali Aniku.

star of kazan

Na imanju fon Tanenbergovih Anika pokušava da se snađe u iznenada ostvarenom snu, u kome sve izgleda savršeno osim što je ne puštaju u kuhinju, jer zaboga, ona ne sme da se bavi nikakvim poslovima, ona je sad jedna od fon Tanenberga! Anika se na imanju najviše zbliži sa Zedom, mladim Cigom konjušarem koji se brine o rasnom konju Roku.

Međutim, uskoro Anika počinje da primećuje pukotine u raju. Plafon u njenoj sobi prokišnjava; zidovi u dvorcu fon Tanenberga imaju tragove slika koje su tu doskora stajale, a sad ih nema nigde; njena majka često putuje okolo s Anikinim tečom, obavlja neke zagonetne poslove, potpisuje neke zagonetne izjave i ugovore… i uskoro se Anika nađe u veoma lošoj situaciji, u kojoj će joj zatrebati pomoć svih dragih ljudi iz prošlog života u Elinoj kuhinji, kao i Zeda sa Rokom.

Autorka Eva Ibotson nam s neskrivenom radošću opisuje detalje lepršave atmosfere Beča iz 1908. godine, od detaljnih recepata za sosove do vrste koraka koje izvode konji carske ergele. U takvu atmosferu smestila je Aniku i ostale drage i pomalo smušene likove, i bacila ih u neplaniranu avanturu koja zahteva dosta lične hrabrosti svih kojima je stalo do Anikinog dobra. Kazanska zvezda je zabavna i duhovita bečka pustolovna razglednica u kojoj konji paradiraju na dve noge, drčni pubertetlije pozivaju na dvoboje, a ljubav i dobrota glavnih likova svetlucaju kao austrougarski nakit.

402141

Ovaj roman vešto priziva čulne utiske i sećanja iz spokojnog detinjstva. No da bi detinjstvo bilo blaženo i blještavo kao carski Beč, nije neophodno da zaista budeš u carskom Beču – Eva Ibotson hoće da nam kaže da je svako ko raste okružen ljubavlju i brigom srećnik kao i žitelj Beča iz ovog romana. Ona nam ovde liberalno provlači i tezu da za srećno detinjstvo nije neophodno da te podižu osobe različitog pola, jer Eli i Zigrid to definitivno nisu, ali su ipak stvorile Aniki pravi dom – zaštićeno i podsticajno okruženje za kreativan rast. Ljubav je zapravo stvorila Anikin doživljaj Beča.

FAVORITI

ženski lik: Anikina drugarica Paulina, koja skuplja novinske isečke o postupcima koji su zahtevali veliku ličnu hrabrost, sve dok i sama ne bude u prilici da pokaže isto takvu hrabrost kao iz novina.

muški lik: Roko – doduše, nije čovek već mlad pastuv, ali ima karakter i ličnost.

epizodni lik: To je zapravo kolektivni lik – grupa zubara koji se nalaze na opravku u banji Bad Hozenfeld (gde se odvija jedan deo romana), i koji služe kao važan lokalni izvor informacija i tračeva.

odnos: Zed i Roko, dečak i njegov konj.

scena: Akcija spasavanja Anike iz sadističkog ženskog internata u kom je bila zatvorena u drugom delu romana.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 8
ZABAVA: 8
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 8

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7720-092-3
izdanje na srpskom: Odiseja, 2014.
originalno izdanje: Eva Ibbotson, The Star of Kazan, 2004.
broj strana: 400
naslovna strana: Nikola Korica

* * *

EVA IBOTSON (1925-2010)

Eva Ibbotson

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Solomonov prsten

Solomonov prsten je roman čija radnja vremenski prethodi trilogiji istog autora, Britanca Džonatana Strauda, sa istim glavnim junakom, demonom Bartimejem. Kao što nas Straud upućuje na početku Solomonovog prstena, čarobnjaci starog sveta nisu svoje magije praktikovali tako što su sami imali neke magične moći, već tako što su bajalicama kontrolisali demone različitih moći, pa su zapravo kontrolisani demoni za njih činili nadnaravne stvari. I Bartimej je jedan od takvih demona koji povremeno dospevaju pod kontrolu hirovitim čarobnjacima.

omot-odiseja

Bartimej je normalan demon po tome što ne voli da bude kontrolisan i vreba svaku grešku čarobnjaka koji ga drži u ropstvu, ne bi li se oslobodio bajalice i, naravno, pojeo čarobnjaka koji je napravio grešku. Dakle, on je normalan demon i po tome što je ljudožder. Međutim, Bartimej se prilično razlikuje od ostalih demona po duhovitosti i osećaju za fer plej, i ima neodoljivu potrebu da se i u najbezizlaznijoj situaciji zabavi makar za svoju dušu. Kao takav, Bartimej je izuzetno zanimljiv pripovedač u prvom licu, i to je ono što ovom romanu takođe daje potpuno uvrnuti šarm – prikazan je iz krajnje zanimljivog ugla gledanja i vrednosnog sistema jednog demona, ljudoždera mangupa!

Dešavanja u romanu smeštena su oko 950 godina pre nove ere, u Izrael u doba kralja Solomona. Surov, ali u narodu omiljen, kralj Solomon je vladao tako što je kontrolisao jedan moćni prsten, koji mu je davao moć nad svim čarobnjacima i demonima. Komplikacije nastaju kad jedan od Solomonovih 17 dvorskih čarobnjaka neoprezno prizove Bartimeja u svoju službu, ali ga demon savlada i pojede. Time Bartimej izazove gnev Solomonov i u ostatku romana se nađe u zamršenom klupku zakulisnih igara na Solomonovom dvoru.

Vrhunac zapetljancije nastane kad Bartimeja prizove Asmira, maloletna atentatorka koju je kraljica Sabe poslala da ubije Solomona, jer ne želi da plaća porez koji su joj tražili Solomonovi emisari. Tako se Bartimej sasvim nevoljno nađe u nemogućoj misiji: mora Solomonu da uzme moćni prsten i da ga ubije, zato što to od njega zahteva ženska tinejdž nindža koja ga kontroliše. Naravno, stvari neće ići nimalo glatko, a desiće se i neki neočekivani preokreti, što sve na kraju bude zapravo prilično zabavno, a i napeto.

Ima tu i nimalo naivnih dijaloga između mudrog Bartimeja i mlade atentatorke – o lojalnosti, sopstvenoj volji, manipulaciji, iskorišćavanju drugih ljudi, smislu života i sličnim temama – što veoma pomogne devojci da od programiranog ubice ispranog mozga do kraja romana postane zdravi hedonista. Između nje i vižljastog ciničnog demona razvije se odnos koji bi bilo preterano nazvati prijateljstvom, ali obostranog poštovanja ima svakako, i to je najzanimljiviji odnos u romanu.

Bartimej je sjajan šoumen i njegov vetropirski pogled na svet zabavlja nas kroz ceo roman. Akcije na ove 403 strane ima sasvim dovoljno da Piter Džekson snimi trilogiju, mada na momente može da dođe do zasićenja spektakularnim obračunima raznih demona, gde se svi masovno gađaju eksplozivnim vatrenim kuglama i menjaju obličja. Pored humora i dobre zabave, vrednost romanu daju i ozbiljne dileme o granici dobra i zla, i o proceni nečije istorijske uloge i ličnih motiva – vrlo značajna pitanja na koja Straud navodi čitaoca zajedno s mladom Asmirom. Pored toga, ovaj roman je i dobar izvor inspiracije za guglanje o svetu u vreme prvih civilizacija.

ring_of_solomon

FAVORITI

ženski lik: Asmira, dete-ubica sa dilemama; drugih ženskih likova i nema.

muški lik: Kralj Solomon, zapravo jedan sasvim korektan lik.

epizodni lik: Amet, demon u službi spletkaroškog čarobnjaka Kabe, jerusalimski Dart Vejder, jedini demon u istoriji koji voli svog gospodara.

odnos: Između Bartimeja i Fakarla, nešto najbliže prijateljstvu što može da postoji između dva demona.

scena: Razgovor Solomona, Asmire i Bartimeja u ključnom suočenju u romanu, scena susreta s iskusnim muškarcima u kojoj zapravo počinje Asmirino sazrevanje.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 6
ZABAVA: 9
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 8

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7720-089-3
izdanje na srpskom: Odiseja, 2012.
originalno izdanje: Jonathan Stroud, The Ring of Solomon, 2010.
broj strana: 403
naslovna strana: Dobrosav Bob Živković

* * *

DŽONATAN STRAUD (1970)

STROUD-JONATHAN-2013-CROP

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image