Category Archives: SAD

knjige koji su izvorno objavljene u SAD

Ako ostanem

Ceo roman Ako ostanem američke autorke Gejl Forman dešava se za vreme kome u koju je upala glavna junakinja posle saobraćajne nesreće. Sedamnaestogodišnja Mija krenula je jednog zimskog jutra kolima sa celom porodicom u posetu porodičnim prijateljima, kako bi iskoristili neplaniran slobodan dan. Ovo putovanje je šokantno prekinuo kamionet koji se zakucao u njihova kola.

ako_ostanem_vv

Mama i tata su joj poginuli na licu mesta, sedmogodišnjeg brata joj odvoze u lokalnu bolnicu, dok Miju helikopter vozi u bolnicu u Portlend. Tamo joj kače gomilu cevčica, njene unutrašnje povrede su vrlo dramatične, mozak joj je nagnječen i ona je u dubokoj komi. Međutim, kao što se dešava u mnogim opisanim slučajevima kliničke smrti, njen duh izlazi iz tela i ona spolja posmatra sve šta se dešava s njom. I dok tako prati opštu pometnju koja je nastala oko nje, priseća se celog svog dotadašnjeg života, porodice, prijatelja i dečka.

Njeno detinjstvo i mladost su obeleženi ljubavlju prema muzici, posebno prema violončelu, za koji je spremala prijemni na prestižnom njujorškom konzervatorijumu Džulijard. Muzikom se bavio i njen tata, koji je svirao u lokalnom bendu dok nije dobio drugo dete, a onda je rešio da nađe stalan posao. Zahvaljujući muzici smuvala se sa godinu dana starijim Adamom, koji svira gitaru u lokalnom bendu Shooting Star, koji se nalazi na početku proboja. Baš tog dana kad je Mija stigla u portlendsku bolnicu, Adamov bend je trebalo da održi koncert u tom gradu.

Dok prolaze neizvesni sati u šok-sobi, okuplja se sva preostala Mijina porodica, njena najbolja drugarica Kim i ceo Adamov bend, a lutajući Mijin duh pokušava da donese odluku: da li da se vrati u telo i prihvati bol nastavka života bez najbližih članova porodice, ili da se priključi roditeljima? Kad bi samo znala šta joj se desilo sa bratom, možda bi joj to olakšalo odluku… a možda i ne bi, ako ispadne da se nije izvukao?

Picture7

Ako ostanem počinje kao pomalo zaslađen prikaz jedne srećne skromne porodice u kojoj se svi vole i podržavaju. Ali već na 14. strani biva vrlo naglo i brutalno presečen udesom i opisom iskasapljenih tela, posle čega se pretvara u postepeno popunjavanje slagalice Mijinog dotadašnjeg života, kroz njene tužne flešbekove. Njena mlada i prilično nekonvencionalna porodica možda jeste atipičan primer nekonfliktnosti kakva se retko sreće u stvarnom životu, ali njena veza s Adamom je prilično džombasta, protkana napetostima i nespretna kao i sve tinejdžerske veze. Budućnost njihove veze je pod velikim znakom pitanja zbog Mijine ambicije da upiše Džulijard i Adamove da nastavi sa svojim bendom. Zbog toga je svet u koji bi Mija trebalo da se vrati – ako reši da se vrati – pored razdirućeg gubitka porodice, obeležen i sumornom perspektivom te veze. Tu su i neizbežne trajne fizičke posledice udesa po njeno telo: slezina je morala da joj bude hirurški odstranjena, posledice moždanih povreda su neizvesne, noga joj je gadno unakažena…

I zašto onda uopšte da se vraća? Šta je to za šta vredi živeti kada ti se desi tragedija kao Miji? Gejl Forman nas u ovom romanu vrlo emotivno i upečatljivo vodi kroz njene dileme bez lepog kraja. Niti je lako donositi odluke o sopstvenom životu, niti o sopstvenoj smrti; svaka odluka podrazumeva neki veliki gubitak. Zato ovaj roman može da se posmatra i kao potresan esej o granicama ljudske snage i bezgraničnosti bola.


(autorka kaže da je više od 200 puta preslušala ovu pesmu dok je pisala Ako ostanem)

FAVORITI

ženski lik: Brižna i odlučna Vilou, najbolja drugarica Mijine mame, koja preuzima bespogovornu komandu nad osobljem bolnice i omogući Adamu da poseti Miju u šok-sobi.

muški lik: Mijin tih i pristojan deda koji inače ne plače, ali joj u bolnici natopi kosu suzama i olakša joj odluku o odlasku.

epizodni lik: Dvojica – Piter i Sajmon, Mijini kolege iz međunarodnog dečjeg muzičkog kampa; Sajmon je gej klinac iz Engleske koji je obožavao da se s Mijom takmiči u violončelu, dok je Piter bio mladi kanadski trombonista koji je umro od raka limfnih žlezda.

odnos: Mija i violončelo.

scena: Prva fizička intimnost na početku veze, seks u najavi između Mije i Adama, kad se igraju da je telo onog drugog muzički instrument koji sviraju.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 10
ZABAVA: 6
STIL: 9
EDUKATIVNOST: 7

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-505-1862-5
izdanje na srpskom: Evro-Giunti, 2011.
originalno izdanje: Gayle Forman, If I Stay, 2009.
broj strana: 153

* * *

GEJL FORMAN (1970)

Gayle_Forman

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image

Devojčica sa Ostrva duhova

Severnoamerička književnica Luiza Erdrič potiče preko dede iz indijanskog plemena Odžibva, koje je živelo uz obale Gornjeg jezera, na granici SAD i Kanade. Njen roman Devojčica sa Ostrva duhova govori upravo o životu ovog plemena sredinom 19. veka, u vreme dok je većina članova plemena još uvek vodila tradicionalan način života, ali su već postojali mnogi kontakti s belim hrišćanskim misionarima, u to vreme uglavnom Francuzima.

naslovna

Glavna junakinja romana je sedmogodišnja Omekejes (Mala Žaba), devojčica koja je kao beba jedina preživela epidemiju velikih boginja u svom rodnom selu, pa ju je usvojila druga indijanska porodica kao svoje dete. Roman prati jedan godišnji ciklus u životu ove nove porodice – godina koja je trebalo da bude godina kao i svaka, sa sezonskim seobama u sezonske nastambe i redovnim sezonskim radovima u prirodi, jedan od redovnih godišnjih ciklusa u prirodi i ljudskoj zajednici. Međutim, usred najgore zime porodica male Omekejes bude pogođena novom epidemijom velikih boginja koje su doneli beli doseljenici. Ova epidemija će zauvek izmeniti tu porodicu, a Omekejes, koja je stekla imunitet, u jednom trenutku biće dovedena u situaciju da sama mora da brine o svima, pri čemu neće uspeti sve da spasi.

Ovo dramatično i traumatično iskušenje odrediće životni put Male Žabe, koja odlučuje da bude seoska medicinarka i travarka. Time se utvrđuje njen odnos s bakom travarkom, koja je kroz ceo roman podstiče da osluškuje prirodu, njene ritmove i sokove, jer devojčica ima prirodni talenat za komunikaciju sa raznim vrstama životinja, posebno medvedima i usvojenom vranom.

Moram da kažem da je Devojčica sa Ostrva duhova sigurno najemotivniji i najdojmljiviji prikaz sestrinske ljubavi prema malom bratu koji sam ikad pročitao. Luiza Erdrič nas veoma uspešno uvlači u emotivni svet Omekejes tokom njene osme zime života: od duboke povezanosti s obožavanim bratom bebom, preko konfliktnog odnosa sa srednjim bratom, do potrebe za podrškom starije sestre idola. Tu je i poštovanje Omekejes prema oba roditelja/usvojitelja, kao i čudno razumevanje sa ključnim staricama u njenom životu: bakom i bakinom divljom drugaricom, Starom Lojanicom, samotnom Indijankom koja živi sa psima i ničeg se ne plaši. Omekejes će od bake dobiti znanje, a od Stare Lojanice je dobila život; ona je, naime, jedina koja se usudila da ponese Omekejes kao bebu iz zaraženog logora. Devojčica sa Ostrva duhova je zapravo divan roman o porodici s usvojenim detetom.

birchbarkhouse

Ovo je i jedan veoma ekološki roman, koji sav diše sa prirodom i u kome je sve od prirodnih materijala. Svi predmeti koji se u njemu pominju i koji čine svakodnevni život Odžibva Indijanaca napravljeni su od drveta, kamena, kosti, kože i krzna – sve je tu neraskidivo povezano i isprepleteno s prirodom. Luiza Erdrič nam nenametljivo, ali vrlo efektno demonstrira svoje ekološke principe kroz pažljivo zabeležene zvuke, prizore, radnje i raspoloženja koji organski prate promene u prirodi.

Kroz ovo gotovo dokumentarističko delo može dosta da se nauči o životu, kulturi i jeziku severnoameričkih starosedelaca, kao i o prirodi oko Velikih jezera u SAD. Pritom nas autorka bez upozorenja ščepa za srce i na prepad izbode noževima emotivnog vezivanja za likove i neočekivanim bolnim gubicima, a onda nas isceli prirodnim melodijama, ritmovima i pesmom belovratih vrabaca. Potpuno čudesan indijanski roman.

FAVORITI

ženski lik: Svi ženski likovi su veoma zanimljivi, ali broj 1 je svakako Stara Lojanica, naprasita snažna baba sa šeširom, koja je oterala tri muža i koja se zaista ničega ne plaši.

muški lik: Dijdij (tata), Omekejesin usvojitelj, čovek koji će do iznemoglosti cepati drva kako bi što manje posla ostalo Maloj Žabi kad i on padne od boginja.

epizodni lik: (ukoliko ovde ikog možemo zvati epizodnim likom) Omekejesin srednji brat Prstohvat, razmaženi priglupi dripac koji kroz većinu romana iritira na sve moguće načine, ali u kriznim trenucima po porodicu spontano nalazi svoje konstruktivno mesto.

odnos: Komunikacija Omekejes s medvedićima i njihovom majkom, primer razumevanja među potpuno različitim vrstama.

scena: Ima ih dve, vezane za vranu zvanu Andeg koju je Omekejes usvojila. Jedna je kad Andeg dosegne polnu zrelost pa počne da muva Omekejes i zove je da prave gnezdo zajedno, pa Omekejes shvati kako vrana mora da ode svojoj vrsti. Druga scena je kad odmetnuti Andeg u iznenadnoj poseti starom domu posluži kao most uspostavljene ljubavi i razumevanja između Omekejes i Prstohvata. Jako lepe scene.

UMETNIČKI DOJAM

EMOCIJE: 10
ZABAVA: 7
STIL: 8
EDUKATIVNOST: 9

Aleksandar Gubaš

* * *

OPŠTI PODACI

ISBN: 978-86-7781-898-2
izdanje na srpskom: Kreativni centar, 2012.
originalno izdanje: Louise Erdrich, The Birchbark House, 1999.
broj strana: 244
ilustracije: Siniša Banović

* * *

LUIZA ERDRIČ (1954)

Louise Erdrich

* * *

Novosti na Knjigoskopu možete da pratite preko Facebook straneInstagram profila i YouTube kanala.

Large Blog Image